Poljoprivreda

Sa 893.540 ha obradivog zemljišta na svojoj teritoriji, odnosno 0,952 ha po stanovniku, Republika Srpska zauzuma mjesto na samom vrhu evropskih zemlja po raspoloživosti poljoprivrednih površina. Poljoprivrednicima na ovom području na raspolaganju su značajne površine nezagađenog i plodnog zemljišta, čisti izvori vode, a među najznačajniji pogpdnostima je čist vazduh koji predstavlja osnovu za proizvodnju organske hrane. Sa učešćem od 8,9% ukupnom BDP-u Republike Srpske, poljoprivreda zauzima zauzima značajno mjesto u njenoj privrednoj strukturi. Poljoprivreda zajedno sa prehrambenom industrijom predstavlja jedan od vodećih privrednih sektora zasnovan na principima održive i tehnološki napredne poljoprivredne proizvodnje i principima Konkurentnosti i ekonomičnosti.

Poljoprivrednicima iz Republike Srpske na raspolaganju je 977.000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 815.000 ha obradivo. U strukturi obradivog zemljišta dominiraju oranice čija površina zahvata oko 71% ukupnog obradivog zemljišta. Pored oranica zastupljene su i livade, voćnjaci i vinogradi.

Stepen samodovoljnosti u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda u Republici Srpskoj je pozitivan, odnosno iznad ukupnih potreba stanovništva i to za kupus, krompir, jabuku, mlijeko i konzumna jaja, određene vrste pića i med, dok je nivo proizvodnje ostalih vrsta proizvoda uglavnom ispod ukupnih potreba i kreće se oko 60%.

Među najrazvijenijim opštinama sa izuzetno dominantnim poljoprivrednim sektororm izdvajaju se Bijeljina, Gradiška, Zvornik, Кozarska Dubica i Prijedor.

95% teritorije Republike Srpske zauzimaju ruralna područja
3.000 formalno zaposlenih građana Republike Srpske u sektoru poljoprivrede
977.000 ha poljoprivrednog zemljišta na teriteriji Republike Srpske
270 firmi sa teritorije Republike Srpske se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda

Različitost geografskih i klimatskih rejona, karakterističnog za prostor Republike Srpske jer se na njenoj teritoriji smjenjuju ravničarski, brdski, brdsko-planinski, planinski i mediteranski pogoduje razvoju poljoprivredne proizvodnje i poredstavnja posebne prirodne pogodnosti koje Republiku Srpsku izdvajaju od ostalih zemalja u regionu.

Republika Srpska raspolaže sa 977.000 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je oko 815.000 ha obradivo zemljište. Od ukupne površine obradivog zemljišta, 71.07% čine oranice, 22.65% livade, 6.21% voćnjaci i 0.054% vinogradi.

Republiku Srpsku pokrivaju riječni tokovi, mnoštvo prirodnih i termalnih izvorišta što doprinosi razvoju plasteničke proizvodnje, dok klimatski uslovi pogoduju razvoju raznih vrsta ljekovitog bilja, kao i svih vrsta kontinentalnog voća. Na preko 50% poljoprivrednih površina ustanovljeno je postojanje geotermalnih voda,  što je bitno za ulaganja u stakleničku ili plasteničku proizvodnju. Republika Srpska nudi stratešku lokaciju i CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini što stvara povoljne prilike za plasman proizvoda na ogromno tržište EU i okruženja.

Spoljnotrgovinski deficit u slučaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je značajan i sa tog stanovišta je opravdano i neminovno dalje povećanje obima poljoprivredne proizvodnje i stvaranje pretpostavki za izvoz onih poljoprivrednih proizvoda za koje RS ima komparativne prednosti.

Poljoprivreda u Republici Srpskoj zauzima značajno mjesto u njenoj privrednoj strukturi. Učešće poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu je 8,9%. Iako formalno zapošljava samo 3.000 radnika, neformalna odnosno stalna ili povremena zaposlenost u poljoprivredi je mnogo veća. Ruralna područja zauzimaju oko 95% teritorije Republike Srpske i u njima živi oko 83% njenog stanovništva.

Mjereno njenim doprinosom u stvaranju BDP poljoprivreda je vrlo značajna za Republiku Srpsku. Od svih proizvodnih sektora, poljoprivreda ima najveće učešće u strukturi BDP. Značaj poljoprivrednog sektora za Republiku Srpsku značajan je i u pogledu zapošljavanju radne snage. Poljoprivreda osim tzv.formalne zaposlenosti mjerene brojem zaposlenih lica u poljoprivrednim preduzećima i zadrugama, značajno učestvuje i u tzv.neformalnoj zaposlenosti koja obuhvata sva poljoprivredna  domaćinstva i članove njihovih porodica koji su angažovani u poljoprivrednoj proizvodnji. Opštine u RS sa razvijenom poljoprivredom i prehrambenom industrijom su: Bijeljina, Gradiška, Zvornik, Кozarska Dubica i Prijedor.

Preradom poljoprivrednih proizvoda bavi se 270 firmi, u kojima je zaposleno 6.500 radnika, a najzastupljenije grane su: mlinsko-pekarska industrija, prerada voća i povrća, proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, proizvodnje mesa i mesnih prerađevina, konditorska industrija i proizvodnja tjestenine. Poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama u poljoprivredi bavi se 450 firmi, preduzeća i poljoprivrednih zadruga u kojima je zaposleno 5.000 radnika i 221.000 domaćinstava u kojima živi oko 800.000 stanovnika, 57.1% ukupnog broja.

Zastupljena je povoljna vlasnička struktura zemljišnih površina s tendencijom porasta u individualnih gazdinstvima. Sve veći broj firmi ima uvedene sisteme kvaliteta: ISO 9001:2000 i HACCP sistem kvaliteta. Postoje značajni kapaciteti iz oblasti prerađivačko- prehrambene industrije, koji trenutno nisu u funkciji. Legislativa je u fazi usaglašavanja sa EU propisima. Sektor prehrambene industrije prati konstanta rast što je uočljivo u povećanju broja preduzeća u ovoj oblasti.

Poljoprivredna gazdinstva kao proizvodne jedinice predstavljaju mjesta proizvodnje, zapošljavanja i stvaranja novih vrijednosti postajući na taj način ravnopravan poslovni subjekt u sektoru sa pravima i obavezama. Prirodni resursi na raspolaganju se obogaćuju i reprodukuju u proizvodnim procesima u okviru ruralne ekonomije i koriste na način da obezbjeđuju maksimalnu korist u socijalnom i ekonomskom smislu, a istovremeno čuvaju zalihe za buduće generacije.

Prodaja poljoprivrednih proizvoda i dalje je najučestaliji (81,35%) i najveći izvor prihoda poljoprivrednih gazdinstava, a 23,48% gazdinstava u RS ima i drugu dopunsku dohodovnu aktivnost. Prosječna zemljišna površina po poljoprivrednom gazdinstvu iznosi 8,6 hektara, koja uključuje 5,7 hektara vlastitog zemljišta i 2,9 hektara zemljišta uzetog u zakup. Navedeni pokazatelj potvrđuje tendenciju ukrupnjavanja zemljišnog posjeda poljoprivrednih gazdinstava u RS.

Republika Srpska ima dva akutelna strateška dokumenta kojima su definisani ciljevi i smjernice razvoja poljoprivrednog sektora, Strategiju razvoja poljoprivrede Republike Srpske do 2015. godine koja je usvojena 2007. godine i Strateški plan ruralnog razvoja Republike Srpske za period 2010-2015. koji je usvojen 2010. godine. Prioritetni cilj novog strateškog okvira je da pruži rješenja za prevazilaženje problema s kojima se suočava sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja, te obezbjedi uslove za postizanje ubrzanijeg razvoja sektora i boljeg životnog standarda ruralnog stanovništva. U tom smislu strateškim okvirom pravi se zaokret u pravcu definisanja politike restrukturiranja poljoprivredne proizvodnje, koja pored politike podrške proizvodnji i politike ruralnog razvoja predstavlja okosnicu razvoja sektora do 2020. godine.

Prehrambenu industiriju u RS karakteriše sporiji rast u poređenju sa cjelokupnom prerađivačkom industrijom. Prehrambenu proizvodnju karakteriše dualnost razvoja. S jedne strane na raspolaganju su kapaciteti iz ranijeg perioda koji nisu osavremenjavani, a većina njih je zapuštena i ne predstavlja perspektivu za razvoj ove privredne grane, a s druge strane nastali su novi kapaciteti, manji po obimu, ali savremeni po tehnologiji. Broj i ukupni kapaciteti novoizgrađenih objekata u prehrambenoj industriji nisu još uvijek dovoljni da postanu snažniji zamajac primarnoj proizvodnji. ali oni već sada predstavljaju osnovu prehrambene industrije u RS.

Najveći napredak u sektoru poljoprivrede ostavren je u mljekarskoj industriji. Trend rasta ove proizvodnje je 12% kod proizvodnje pasterizovanog i sterilizovanog mlijeka, a trend rasta prisutan je i u proizvodnji fermentisanih proizvoda kao što su jogurt, kisela pavlaka i sirevi.

Кonkurentnost sektora poljoprivrede Republike Srpske je ključ njenog dasadašnjeg i budućeg razvoja

Podsticaji:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS svake godine dodjeljuje novčane podsticaje za razvoj poljoprivrede i sela. Ministarstvo donosi Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela.

Vlada RS i relevantna ministarstva kontinuirano rade na unapređenju sektora poljoprivrede u pravcu povećanja prihoda i kvaliteta života poljoprivrednog i seoskog stanovništva, prilagođavanja pravilima i standardima EU i Svjetske trgovinske organizacije, te povećanja konkurentnosti ovog sektora.

Obezbjeđenje podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede i seoskih područja, regulisano je zakonom i podzakonskim aktima te planovima koji su u skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede RS do 2015. godine i Strategijom ruralnog razvoja do 2015. godine, a sredstva za podsticaje raspoređuju se na osnovne grupe mjera, kao što su: podrška proizvodnji i dohotku, podrška ruralnom razvoju, interventne mjere i vanredne potrebe, mjere vezane za zaštitu zdravlja životinja, saniranje posljedica nastalih od elementarnih nepogoda u prvom redu poplava i interventne mjere na tržištu – otkup tržišnih viškova. Cilj ovih aktivnosti je povećanje fizičkog obima proizvodnje, povećanje kvaliteta i efikasnosti proizvodnje, te smanjenje troškova i rizika u poljoprivrednoj proizvodnji.

Investiranje u poljoprivredni sektor RS

Podsektori atraktivni za investiranje:

  1. Proizvodnja i prerada voća i povrća : staklenici i plastenici za povrće i jagodičasto voće za konzum i preradu – prerađivački kapaciteti postoje, a znatne količine se uvoze; uzgoj malina i kupina te izgradnja hladnjača i sušara za voće – klimatski uslovi povoljni, postoji tržište prodaje u zemlji i inostranstvu, podizanje plantaža: oraha, lješnjaka, krušaka, višanja i jabuka- klimatski uslovi su povoljni, a velike količene za konzum i preradu se uvoze.
  2. Vinogradarstvo i vinarstvo : podizanje vinograda i proizvdnja grožđa i vina prepoznatljivog geografskog porijekla.
  3. Uzgoj stoke, proizvodnja i prerada mesa : podizanje farmi, reprocentara, te proizvodnja mesnih i mliječnih proizvoda viših faza obrade : tvrdi i polutvrdi sirevi, trajni i polutrajni mesni proizvodi kao što su kobasice, mesne konzerve i slično.
  4. Ribarstvo : uzgoj kvalitetne ribe za izvoz i podizanje prerađivačkih kapaciteta.
  5. Pčelarstvo : proizvodnja pčelinjih proizvoda prepoznatljivog geografskog porijekla za izvoz, uvođenje novih proizvoda prije svega za potrebe turizma i ugostiteljstva,
  6. Proizvodnja i prerada ljekovitog bilja, pečurki i sakupljanje šumskih plodova, prije svega pečurki i puževa, uzgoj i prerada industrijskog bilja : šećerne repe i uljarica -soja i uljana repica.

 

ONI SU VEĆ INVESTIRALI

Neki od pozitivnih primjera investicija su:

„Mlijekoprodukt“ d.o.o. Kozarska Dubica,

„Marbo“ d.o.o. Laktaši,

Prehrambena industrija „Sava“  d.o.o. Bijeljina,

„Vitinka“ a.d. Kozluk (proizvodnja mineralnih voda i sokova),

„Banjalučka pivara“ a.d. Banja Luka (proizvodnja piva),

„Vitaminka“ a.d. Banja Luka (prerada voća i povrća),

“Swisslion-Takovo”, d.o.o. Trebinje (konditorska industrija),

„Prijedorčanka“ a.d. Prijedor (prerada voća),

„Mira“ a.d. Prijedor (konditorska industrija),

„MB Impex“ d.o.o. Banja Luka (proizvodnja alkoholnih pića),

Fabrika za pripremu, sušenje i pakovanje voća „Boksit“ – Milići,

Pčelarska zadruga „Žalfija“, Trebinje, Centar za pčelarstvo

 

Relevantne institucije i udruženja:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

Poljoprivredni institut Republike Srpske

Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Banjaluci

Veterinarski institut Republike Srpske „Dr Vaso Butozan“

Zadružni savez Republike Srpske