Objavljen polugodišnji prosjek plata: Ovo su iznosi po sektorima

Od 1.169 do 2.278 KM iznosi su polugodišnjih prosjeka neto plata u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Koje djelatnosti imaju najniže prosječne plate u BiH?

Tako je, prema njihovim podacima, na dnu tabele plata onih koji rade u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) s iznosom od 1.169 KM, pišu Nezavisne.

Njihove plate slijede one u građevinarstvu, koje su prema polugodišnjem prosjeku iznosile 1.305 KM. Plate u trgovini na veliko i malo te u sektoru popravak motornih vozila i motocikala je 1.374 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.387 KM.

Prema polugodišnjem prosjeku plata, u poslovanju nekretnina isplaćeni neto iznos je 1.449 KM. Samo četiri marke više je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova.

U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti plate su 1.458, a prevoz i skladištenje 1.459 KM.

Za marku više iznosile su plate u sektoru snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kao i u sektoru umjetnost, zabava i rekreacija.

U sektoru obrazovanja polugodišnji prosjek bio je 1.672 KM, u ostalim uslužnim djelatnostima 1.704 KM, a u vađenju ruda i kamena 1.874 KM.

U kojim sektorima su plate najveće?

U stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima plata je bila 1.954 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom polugodišnji prosjek bio je 2.063 KM.

Iznos polugodišnjeg prosjeka plata u BiH u sektoru javne uprave i odbrane; obavezno socijalno osiguranje bilo je 2.113 KM, a dvije marke više u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite.

Najveći prosjek plata bio je u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, i to 2.222 KM, dok su najviše novca dobijali zaposleni u sektoru informacija i komunikacija – 2.278 KM.

Šta podaci govore o tržištu rada u BiH?

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da bi medijalna plata bila bolji pokazatelj stvarnog stanja i bolje oslikavala primanja većine zaposlenih, međutim, kako dodaje, i ovi podaci puno toga vrlo jasno pokazuju.

“Na primjer, pokazuju koliko su neistinite tvrdnje mnogih poslodavaca da nam je potreban uvoz radne snage jer ‘naši ljudi neće da rade’. Naime, kompanija s najvećom dobiti u BiH je u sektoru trgovine, a vidimo da tu enormnu dobit dobrim dijelom ostvaruje i eksploatacijom radnika jer su među najmanje plaćenim. Također, sektor u kojem su cijene najapsurdnije u BiH, nekretnine, ima relativno niske plaće, a sramotno niske plaće u oblasti građevinarstva pokazuju koliko su niski troškovi izgradnje tih nekretnina koje se potom prodaju za sulude iznose”, navodi Gavran.

On dodaje da su nesrazmjerno viša primanja u oblasti javne uprave, gdje su uslovi rada najbolji, a efikasnost vrlo često najniža.

Zašto su plate najniže upravo u sektorima kojima nedostaje radnika?

Na naše pitanje zašto su plate najniže upravo u ugostiteljstvu, građevinarstvu i trgovini, sektorima u kojima je potražnja za radnicima velika, Gavran ističe da je na to najbolje odgovoriti izvrtanjem pitanja.

“Potražnja za radnicima u ovim sektorima je velika baš zato što su plaže najniže. I zapošljavaju se strani radnici sve masovnije i pravi pritisak da se još više olakša njihov uvoz zato jer poslodavci u ovim sektorima ne žele adekvatno platiti rad svojih zaposlenih. Cijene u ugostiteljstvu, barem u Sarajevu, su bukvalno i bez pretjerivanja vrlo često približne ili iznad onih u Tokiju. A jesu li radnici plaćeni kao oni u Tokiju? Jesu li poreske stope ili zakupnine više nego u Japanu? Naravno da nisu”, kaže Gavran.