Pčelari sabiraju ovogodišnje rezultate

Ovogodišnja pčelarska sezona u Republici Srpskoj počela je obećavajuće, ali je dugotrajna suša u drugom dijelu godine gotovo u potpunosti pokvarila rezultat, ostavljajući iza sebe ispodprosječne prinose i neizvjesnost uoči zimovanja pčela.

Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da su prinosi meda ove godine veoma varirali, zavisno od mikrolokacije pčelinjaka.

“Govorimo o prinosima na stacionarnim pčelinjacima. Kretali su se od toga da na nekim pčelinjacima nije bilo prinosa uopšte, odnosno nije bilo ni dovoljno meda za cijeđenje. Ja sam imao takav slučaj na svojim pčelinjacima, uprkos veoma jakim pčelinjim društvima i primijenjenoj savremenoj tehnici pčelarenja”, kazao je Marković.

Ističe da je, sa druge strane, bilo dijelova Republike Srpske, poput Semberije, ali i područja oko Banjaluke i drugih krajeva, gdje je bilo nešto bagrema i lipe.

“Početak godine je u mnogim krajevima donio veoma solidnu pašu i dobre prinose meda. Međutim, drugi dio godine bio je veoma loš. Pogodila nas je suša”,  rekao je Marković.

Pčele tokom suše trošile ranije zaliha

Govoreći o tome koliko je sušni period uticao na pčelare i pčele, Marković je istakao da su posljedice bile veoma nepovoljne.

“U periodima kada je u nekim krajevima još bilo paše, pčele su mogle donijeti eventualno nešto meda, ali su istovremeno trošile med koji su prethodno sakupile.

Ja imam slučaj da su na mom pčelinjaku, poslije završene lipove paše, pčele pojele gotovo sav med koji su donijele na lipi. To je svakako bilo više od 10 kilograma meda po društvu. Zbog toga su morale da se prihranjuju kako ne bi stradale od gladi, kako bi imale određene zalihe hrane i mogle da prezime zimu. Dakle, drugi dio sezone bio je veoma nepovoljan”, kazao je Marković.

Suša smanjila i dostupnost polena

On je upozorio da je suša ostavila posljedice i na dostupnost polena, koji je od ključnog značaja za razvoj pčelinjih društava.

“Suša je ostavila traga, odnosno smanjila je količinu polena koja je bila raspoloživa pčelama na cvjetovima biljaka. Polen je neophodan za odgoj novih mladih pčela. On predstavlja vitaminsko-mineralnu hranu za pčele, a pored toga je i glavni izvor proteina. Još nismo ni sigurni koliko će se posljedice suše odraziti na zimovanje pčela, jer pčele moraju potrošiti značajne količine raznovrsnog polena kako bi othranile dugovječne zimske pčele. Te pčele treba da žive tokom zime i više od šest mjeseci kako bi društvo uspješno prezimilo”, istakao je Marković.

Pčelarska godina ispod prosjeka

Kada je riječ o ukupnim prinosima, Marković kaže da je pčelarska godina generalno bila ispod prosjeka.

“Tamo gdje je bilo dobre paše, možemo govoriti o prosječnoj ili ispodprosječnoj godini. Tamo gdje su prinosi bili manji, godina je bila daleko ispod prosjeka. Bilo je nekih kolega pčelara koji su se nevjerovatno hvalili prinosima, ali to su bile pojedinačne lokacije gdje je prinos meda na bagremu bio i do 25 kilograma. Međutim, toga nije bilo mnogo. To su bukvalno bili samo rijetki pčelari koji su imali tako visoke prinose”, ističe Marković.

Zaključio je da je, generalno, bila ispodprosječna godina.

“Međutim, tamo gdje su prve paše bile značajne, ljudi su ipak imali lijepe količine meda, dovoljno za naše tržište. S tim što je drugi dio godine pokvario taj rezultat”,  zaključio je Marković.

Kako je pojasnio, kilogram meda košta 25 maraka, ali na domaćem tržištu ima dosta lažnog meda, što ugrožava domaće pčelare.