Domaći kapital spas za ekonomiju BiH

Smanjena industrijska aktivnost u Evropi i usporavanje globalnih investicija sve snažnije se odražavaju na privredu Bosne i Hercegovine, čiji je izvoz u velikoj mjeri oslonjen na tržište Evropske unije.

Istovremeno, nedostatak radne snage, odlazak mladih i politička nestabilnost dodatno otežavaju privlačenje novih stranih investicija, zbog čega uloga domaćih privrednika, njihova ulaganja i reinvestiranje u razvoj poslovanja, kao i obrazovanje stručnog kadra, postaju sve značajniji za budući privredni rast.

Postojeći investitori šire poslovanje

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je ranije da su u protekle tri godine najveći dio investicija realizovali investitori koji su već poslovali u Republici Srpskoj, a zatim odlučili da prošire svoje poslovanje.

“Veći broj investicija odnosi se na postojeće investitore koji su povećali svoja ulaganja i dodatno investirali u Republici Srpskoj”, rekao je Račić.

Prema njegovim riječima, i ove godine situacija je gotovo identična jer najveći dio novih ulaganja dolazi od kompanija koje su već prisutne na domaćem tržištu.

EU ključno tržište za domaće kompanije

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kazao je za “Nezavisne novine” da je Evropska unija najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH, na čije tržište se plasira oko 75 odsto ukupnog izvoza.

“Kada se na globalnom nivou usporavaju investicije, koje su vrlo često generator pokretanja određenih proizvodnih pogona, usporavaju se i aktivnosti njihovih partnera. U tom smislu neke investicije koje su planirane mogu biti pomjerene. S druge strane, problemi u globalnim lancima snabdijevanja, posebno kada su udaljena tržišta pogođena tim poremećajima, mogu dovesti do prebacivanja dijela aktivnosti bliže Evropi i Evropskoj uniji, što predstavlja priliku i za zemlje jugoistočne Evrope”, rekao je Jašarspahić.

Domaći privrednici sve više reinvestiraju

On ističe da se, kada je riječ o investicijama u BiH, uglavnom govori o stranim ulaganjima jer se ona često posmatraju kao pokazatelj povoljnog poslovnog ambijenta. Međutim, kako dodaje, ne treba zanemariti ulaganja i reinvestiranje domaćih privrednika.

“Kompanije koje se razvijaju šire svoje kapacitete i reinvestiraju u vlastiti razvoj. To je, po mom mišljenju, možda još značajniji učinak”, pojasnio je Jašarspahić.

Prema njegovim riječima, statistika koja se najčešće objavljuje odnosi se na ukupna ulaganja u BiH, ali je kod stranih investicija važno razlikovati potpuno nove investicije od promjene vlasništva.

Nove fabrike donose nova radna mjesta

“Možemo govoriti o pokretanju ‘Lidla’, o promjeni vlasništva u industriji, poput one u Varešu, i o drugim primjerima. Međutim, značajne su, prije svega, one investicije koje su u potpunosti nove i koje rezultiraju otvaranjem novih proizvodnih pogona. Bez proizvodnih pogona nema opstanka ljudi, nema zapošljavanja i nema daljeg razvoja privrede u BiH”, rekao je Jašarspahić.

Dodao je da domaćim investitorom može biti smatran i povratnik koji je prethodno razvio biznis u drugoj zemlji, ostvario poslovne kontakte i izgradio mrežu partnera, a zatim dio poslovanja odlučio prenijeti u BiH.

“Ako imate povratnika iz neke zemlje koji je razvio svoj biznis na tom tržištu, ostvario kontakte, stvorio poslovnu mrežu oko svog brenda i odlučio da dio tog poslovanja prenese u Bosnu i Hercegovinu, ja takvog investitora smatram domaćim. Ne smatram ga stranim samo zato što je prethodno poslovao u drugoj zemlji”, kazao je Jašarspahić.

Obrazovanje mora pratiti potrebe industrije

Govoreći o industrijskoj proizvodnji, on je istakao da se bez značajnijeg restrukturiranja obrazovnog sistema, posebno srednjoškolskog obrazovanja, teško može očekivati snažniji privredni napredak.

“Moramo dobiti učenike i mlade ljude koji iz srednjih škola izlaze sa konkretnim znanjima i vještinama – da mogu upravljati CNC mašinama, programirati ih i prilagođavati se zahtjevima savremenih proizvodnih procesa. Bez toga nema snažnijeg napretka”, naglasio je Jašarspahić.

Odlazak mladih mijenja tržište rada

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je Republika Srpska ranije imala prednost u vidu jeftinije radne snage, ali da je taj potencijal u međuvremenu značajno oslabljen.

“Zbog odlaska mladih ljudi u inostranstvo, a po pravilu odlaze oni koji su najproduktivniji i najspremniji za rad, tržište rada ostaje bez najkvalitetnijeg kadra”, rekao je Stanić.

Kako dodaje, posljedica takvih migracija jeste nepovoljna starosna struktura stanovništva.

“Na jednoj strani gubimo radni potencijal, a na drugoj povećavamo udio starijeg stanovništva, što zahtijeva znatno veća izdvajanja za zdravstveni i penzioni sistem. To dodatno opterećuje javne finansije i utiče na poslovni ambijent”, istakao je Stanić.

Investitori gledaju ukupne troškove poslovanja

Prema njegovim riječima, strani investitori prilikom donošenja odluke o ulaganju ne gledaju samo dostupnost radne snage, već i ukupne troškove poslovanja.

“Investitori moraju da računaju da ovdje ne postoji samo problem nedostatka radnika, već i mogućnost rasta doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje kako bi se finansirao sve veći broj korisnika tih sistema. To su važni faktori koji mogu odvratiti strane investitore od ulaganja”, rekao je Stanić.