Rekordan odziv građana na javni konkurs za sufinansiranje mjera energetske efikasnosti pokazuje da su ulaganja u energetsku efikasnost postala jedan od prioriteta domaćinstava u Republici Srpskoj, rekao je direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Denis Stevanović u intervjuu za „Glas Srpske“.
Stevanović je istakao da je u pojedinim regijama konkurs zatvoren za svega nekoliko dana, što, prema njegovim riječima, potvrđuje veliko interesovanje građana za podršku u ovoj oblasti.
„Za većinu domaćinstava presudna je ekonomska računica, odnosno smanjenje troškova za energiju i brži povrat investicije. Sufinansiranje Fonda taj period značajno skraćuje i čini mjere poput termoizolacije, zamjene stolarije ili ugradnje efikasnijih sistema grijanja dostupnijim većem broju domaćinstava“, rekao je Stevanović.
Prema njegovim riječima, ove mjere građanima, osim direktnih ušteda, dugoročno donose i bolji kvalitet stanovanja, veću energetsku efikasnost objekata i potencijalno veću vrijednost nekretnina.
„Kada građani kroz konkretnu uštedu prepoznaju korist od energetske efikasnosti, jača i svijest o racionalnijem korišćenju energije i zaštiti životne sredine“, naveo je Stevanović.
Na ovogodišnji javni konkurs pristigle su ukupno 3.753 prijave, dok je zakonski rok za objavu rang-liste 60 dana. Prema procjenama Fonda, u skladu sa planiranim budžetom, pravo na subvenciju moglo bi da ostvari oko 1.000 korisnika.
Stevanović je pojasnio da se prijave ne boduju, već se provjerava ispunjenost uslova konkursa i potpunost dokumentacije. Prijave se grupišu prema definisanim regijama, a rang-lista se formira prema vremenu predaje koverte u pošti, među korisnicima koji ispunjavaju uslove i imaju kompletnu dokumentaciju.
Govoreći o efektima dosadašnjih programa, Stevanović je rekao da iskustva iz prethodnih ciklusa pokazuju da zamjena stolarije, ugradnja termoizolacije i unapređenje sistema grijanja mogu značajno smanjiti potrebu za energijom, a time i troškove grijanja i električne energije, u zavisnosti od vrste objekta i primijenjene mjere.
„Istovremeno, građani dobijaju bolji komfor stanovanja i stabilniju temperaturu u prostoru, dok se sufinansiranjem Fonda skraćuje period povrata uloženih sredstava“, rekao je Stevanović.
Fond, kako je naveo, kontroliše i kvalitet izvedenih radova i utrošak odobrenih sredstava. Nakon odobrenja projekta korisnik potpisuje ugovor sa Fondom, kojim su definisani obim i rokovi za izvođenje radova. Po završetku radova, inženjeri Fonda izlaze na teren i kontrolišu realizaciju, nakon čega se, ukoliko je sve izvedeno u skladu sa ugovorom, pristupa isplati sredstava.
Veliko interesovanje za ovogodišnji konkurs, prema Stevanovićevim riječima, predstavlja i pokazatelj da postoji prostor za nastavak programa.
„Činjenica da smo za veoma kratko vrijeme zaprimili ogroman broj zahtjeva, dok planirana sredstva omogućavaju podršku za tek trećinu projekata, pokazuje da postoji prostor i potreba za nastavkom programa“, rekao je Stevanović, dodajući da će Fond, u skladu sa raspoloživim sredstvima i budžetom, nastojati da obezbijedi uslove za nove javne pozive.
Posebna pažnja u narednom periodu mogla bi biti usmjerena i na socijalno ugrožene kategorije stanovništva i penzionere. Stevanović je naveo da se unutar Fonda kontinuirano razmatraju modeli i posebni programi za ove kategorije, kojima je početna investicija u energetsku sanaciju objekata najteže dostupna.
Programi energetske efikasnosti, prema njegovim riječima, imaju značaj i za domaću privredu. Postavljanje termoizolacionih fasada, zamjena stolarije i slični radovi angažuju lokalna mikro, mala i srednja preduzeća, građevinske firme, zanatske radnje i montažere.
„Istovremeno, nabavka fasadnih i izolacionih materijala, PVC i aluminijumskih profila i stakla preko domaćih distributivnih mreža i lokalnih proizvođača doprinosi tome da značajan dio novca ostane u domaćoj privredi“, istakao je Stevanović.
Fond je, kako je dodao, i ranije realizovao programe podrške mikro, malim i srednjim preduzećima u oblasti energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije, uz značajno interesovanje privrede.
„U narednom periodu planiramo da, u skladu sa raspoloživim budžetom i prioritetima Fonda, nastavimo sa podrškom investicijama koje mogu doprinijeti efikasnijem korišćenju energije i smanjenju troškova“, rekao je Stevanović.
Cilj je, prema njegovim riječima, podržati ulaganja koja istovremeno jačaju konkurentnost domaćih preduzeća i doprinose zelenoj tranziciji.

Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana


