Zemljište u Republici Srpskoj još uvijek nije spremno za jesenju sjetvu zbog nedostatka vlage, te su neophodne padavine koje bi obezbijedile dovoljnu količinu vlage za kvalitetnu obradu zemljišta, klijanje i nicanje usjeva, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.
Bursać je istakao da je zemljište na pojedinim područjima tvrdo i suvo, što otežava njegovu obradu i može uticati na kvalitet pripreme za sjetvu.
Njegov savjet je da se obavi osnovna obrada zemljišta, sačuva postojeća vlaga, uradi analiza zemljišta i da se đubrenje prilagodi potrebama zemljišta i planiranom usjevu.
– Posebnu pažnju treba posvetiti izboru kvalitetnog i deklarisanog sjemena – istakao je Bursać za Srnu.
Kada je riječ o analizi zemljišta, koja je poljoprivrednicima dostupna posredstvom podrške predviđene u Pravilniku o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja, on je rekao da postoji interesovanje i da je ove godine urađeno hiljadu analiza za 795 registrovanih poljoprivrednih proizvođača.
– Analiza zemljišta je važna mjera za racionalnu upotrebu đubriva i ostvarivanje stabilnih prinosa – objasnio je Bursać.
Govoreći o repromaterijalu, on je naveo da ga ima u dovoljnim količinama na tržištu, te da se cijene sjemena nisu znatnije mijenjale, dok je kod đubriva zabilježeno poskupljenje od 20 do 40 odsto.
Bursać je dodao da na cijene repromaterijala utiču i promjene cijena goriva.
– Prema trenutnim procjenama, planirano je da ovogodišnja jesenja sjetva u Republici Srpskoj bude obavljena na oko 60.000 hektara, što je nešto manje u odnosu na prošlu godinu. Pšenica će i dalje biti dominantna kultura, uz ječam, tritikale, raž, zob, uljanu repicu i krmno bilje – rekao je Bursać.
On je podsjetio da za proizvodnju merkantilne pšenice podsticaj iznosi 500 KM po hektaru.
– Tu su i ostale mjere podrške, uključujući regresirano gorivo i podršku za pojedine industrijske kulture, poput soje. Pored standardnih podsticaja, dostupna je i podrška posredstvom kapitalnih investicija, u okviru kojih je predviđena podrška za nabavku mehanizacije – dodao je Bursać.
On je istakao da troškovi sjetve zavise od kulture, cijena repromaterijala i obima ulaganja.
– Troškovi proizvodnje pšenice prethodne sezone iznosili su oko 2.000 KM po hektaru, dok se ove godine, usljed promjena cijena đubriva, očekuje njihovo blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu – zaključio je Bursać.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
