Šta se dešava na svjetskim tržištima?

Svjetska finansijska tržišta u ponedjeljak, 19. oktobra, obilježavaju pad cijena nafte, oprez investitora zbog tehnoloških kompanija i novi ekonomski podaci iz Kine.

Na početku nove trgovinske sedmice pažnja ulagača usmjerena je na nekoliko važnih pitanja: hoće li američka administracija ublažiti sankcije ruskom energetskom sektoru, koliko su opravdana ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju i kakve će rezultate objaviti najveće američke kompanije.

Istovremeno, političke tenzije u Francuskoj pritiskaju evro, dok podaci o kineskoj ekonomiji donose nešto povoljniju sliku od očekivane, prenose Nezavisne.

Cijene nafte padaju, ali tržište ostaje neizvjesno

Jedna od najvažnijih vijesti ovog jutra dolazi s tržišta nafte, gdje su cijene pale nakon informacija da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao ublažiti dio sankcija Rusiji.

Prema podacima koje prenosi Reuters, nafta Brent pojeftinila je za oko 1,6 odsto, na približno 108 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta takođe zabilježila pad.

Međutim, situacija je daleko od razriješene. Tramp je naknadno poručio da konačna odluka još nije donesena, dok je američki državni sekretar Marko Rubio naveo da bi procjena ekonomskih posljedica eventualnog ublažavanja sankcija mogla trajati do 60 dana.

Trgovci zato pokušavaju procijeniti da li bi veći izvoz ruske nafte mogao povećati globalnu ponudu i ublažiti pritisak na cijene.

Dodatnu neizvjesnost stvaraju sukobi na Bliskom istoku i problemi s transportom kroz Ormuski moreuz. Napadi na brodove, visoki troškovi osiguranja i skuplji prevoz tankera nastavljaju da predstavljaju rizik za snabdijevanje energentima.

Za evropske privrede, uključujući BiH, kretanje cijena nafte posebno je važno zbog mogućeg uticaja na cijene goriva, transporta i robe široke potrošnje.

Azijske berze pod pritiskom zbog vještačke inteligencije

Na azijskim berzama trgovanje je počelo neujednačeno, uz nastavak zabrinutosti zbog visokih procjena vrijednosti tehnoloških kompanija i ogromnih ulaganja u razvoj vještačke inteligencije.

Investitori sve pažljivije analiziraju koliko će vremena biti potrebno da se milijarde dolara uložene u čipove, centre za obradu podataka i infrastrukturu pretvore u očekivanu dobit.

Japanski indeks Nikkei zabilježio je pad, dok su akcije pojedinih velikih tehnoloških kompanija bile pod dodatnim pritiskom.

S druge strane, južnokorejski Kospi je tokom jutarnjeg trgovanja ostvario oporavak, iako je u prethodnim sedmicama pretrpio velike gubitke.

Američki berzanski fjučersi istovremeno su pokazivali blagi rast, što sugeriše da investitori očekuju nešto stabilniji početak trgovanja na Volstritu.

Kina raste brže od očekivanja

Pozitivno iznenađenje stiglo je iz Kine, čija je ekonomija u trećem kvartalu porasla za 4,5 odsto na godišnjem nivou, nešto više nego što su ekonomisti očekivali.

Industrijska proizvodnja povećana je za 5,5 odsto, dok je promet u maloprodaji porastao za 1,1 odsto.

Ovi pokazatelji sugerišu da druga najveća svjetska ekonomija zadržava određenu otpornost uprkos problemima u sektoru nekretnina i slabijoj domaćoj potražnji.

Kineski privredni rezultati važni su i za evropska tržišta jer ta zemlja predstavlja jednog od najvećih svjetskih potrošača sirovina, industrijskih proizvoda i energenata.

Dolar jača, evro pod pritiskom zbog Francuske

Na deviznom tržištu američki dolar je blago ojačao, dok je evro oslabio usljed političke i društvene nestabilnosti u Francuskoj.

Masovni protesti zbog visokih troškova života, koji su tokom vikenda prerasli u nasilne sukobe, povećali su zabrinutost investitora za ekonomsku i fiskalnu stabilnost druge najveće privrede evrozone.

Evro se na početku azijskog trgovanja kretao oko 1,1225 dolara.

Dolaru podršku pruža i njegova uloga sigurnijeg utočišta u periodima povećanih geopolitičkih rizika.

Tržišta istovremeno prate očekivanja u vezi s narednim potezima američkih Federalnih rezervi i drugih vodećih centralnih banaka, jer promjene kamatnih stopa direktno utiču na vrijednost valuta, obveznica i akcija.

Zlato privlači pažnju investitora

Cijena zlata na početku trgovanja blago je porasla, a tokom ranog azijskog dijela dana kretala se oko 4.175 dolara po unci.

Investitori odmjeravaju dva suprotstavljena faktora: geopolitičku neizvjesnost, koja povećava interesovanje za zlato, i mogućnost zadržavanja visokih kamatnih stopa, koja može ograničiti njegov rast.

Kretanje plemenitog metala ove sedmice zavisiće i od novih ekonomskih pokazatelja, kao i od promjena vrijednosti dolara.

Počinje važna sedmica za američke kompanije

Jedan od glavnih događaja ove sedmice biće objavljivanje poslovnih rezultata velikih američkih kompanija, među kojima su Meta, Tesla, Netflix i Texas Instruments.

Posebno će se pratiti rezultati Mete, čija su ulaganja u vještačku inteligenciju i infrastrukturu za obradu podataka dostigla izuzetno visok nivo.

Kompanija za 2026. godinu predviđa kapitalne izdatke od 130 do 145 milijardi dolara, zbog čega će investitori pažljivo analizirati može li rast prihoda opravdati takvu potrošnju.

Poslovni rezultati mogli bi značajno uticati na raspoloženje na Volstritu, ali i na globalne berze, koje su posljednjih sedmica osjetljive na svaku vijest iz tehnološkog sektora.

Šta će još uticati na tržišta ove sedmice?

Pored poslovnih rezultata, investitori će pratiti niz ekonomskih pokazatelja koji bi mogli uticati na kretanje valuta, obveznica i akcija.

U ponedjeljak se očekuju podaci o inflaciji u Kanadi i stanju na američkom tržištu nekretnina.

U utorak će pažnja biti usmjerena na britansko tržište rada, dok se u srijedu očekuju podaci o inflaciji u Velikoj Britaniji.

Petak donosi preliminarne pokazatelje poslovne aktivnosti u industriji i uslužnom sektoru evrozone, Velike Britanije i SAD.

Ovi podaci mogli bi pokazati koliko visoki troškovi energije, kamatne stope i geopolitička neizvjesnost utiču na najveće svjetske ekonomije.

Za domaće tržište posebno će biti važno kretanje cijena nafte i evropskih energenata.