Vina iz BiH imaju svjetski potencijal: Domaći vinari mogu osvojiti nova tržišta, ali država mora zaštititi domaću proizvodnju

18.11.2026 Vijesti

Vinarstvo u Bosni i Hercegovini ima značajan potencijal za rast, razvoj izvoza i jačanje turističke ponude, a kvalitet domaćih vina već je prepoznat na međunarodnom tržištu. Ipak, za snažniji iskorak neophodni su uređenije tržište, veća podrška domaćim proizvođačima i zaštita domaće proizvodnje.

Da vina iz Bosne i Hercegovine imaju izuzetan kvalitet i perspektivu, potvrđuje Radovan Vukoje, predsjednik Grupacije vinara i vinogradara pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, predsjednik Vijeća vinske ceste Hercegovine i vlasnik Vinarije „Podrumi Vukoje 1982“.

U razgovoru za Glas Srpske, Vukoje je istakao da domaće vinarstvo ima odlične preduslove za dalji razvoj, posebno imajući u vidu kvalitet grožđa, povoljne prirodne uslove i sve veću međunarodnu prepoznatljivost vina iz ovog regiona.

Prema njegovim riječima, vina sa etiketama iz BiH već su prisutna na tržištima Evropske unije, Sjeverne Amerike i Azije, a brojna priznanja osvojena na međunarodnim vinskim takmičenjima potvrđuju da domaći proizvođači kvalitetom mogu konkurisati i mnogo razvijenijim vinskim zemljama.

Uređenje tržišta vina otvara prostor za domaće proizvođače

Jedan od važnih koraka za razvoj ove djelatnosti jeste donošenje pravilnika za sprovođenje Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, usvojenog u avgustu 2023. godine.

Kako objašnjava Vukoje, njihovim usvajanjem trebalo bi da bude preciznije uređeno tržište, posebno kada je riječ o porijeklu grožđa i sirovine od koje se proizvodi vino.

Time bi se jasnije razdvojili proizvođači koji vino prave od grožđa iz vlastitih vinograda od onih koji se bave uvozom gotovih proizvoda ili sirovine.

Vukoje smatra da BiH ima izuzetno kvalitetnu sirovinsku osnovu i velike mogućnosti za širenje vinogradarske proizvodnje. Prema njegovim riječima, postoji dozvola Evropske unije za sadnju 10.000 hektara vinograda, dok je do sada zasađeno oko 4.000 hektara.

To pokazuje da postoji značajan prostor za nove investicije, proširenje proizvodnje i jačanje konkurentnosti domaćih vinarija.

Posebno važnu ulogu u tome imaju podsticaji za podizanje i obnovu vinograda. Vukoje ističe da Republika Srpska ima dobre podsticaje za sekundarnu proizvodnju, ali smatra da bi dodatna zakonska podrška vinogradarstvu bila značajan podsticaj za razvoj sektora.

Domaća vina kvalitetom i cijenom konkurentna na svjetskom tržištu

Jedna od najvećih prednosti vina iz BiH jeste odnos kvaliteta i cijene, što je posebno važno za njihov plasman na inostrana tržišta.

Vukoje navodi da domaći proizvođači već imaju potvrdu međunarodnih vinskih stručnjaka, a kao primjer izdvaja ocjenu od 95 poena koju je vino vranac iz srednje linije njegove vinarije dobilo od poznatog svjetskog vinskog kritičara Džejmsa Saklinga.

Cijena tog vina iznosi oko 24 KM, što, prema Vukojevom mišljenju, pokazuje da vrhunski kvalitet ne mora nužno značiti i nedostupnu cijenu.

Ipak, smatra da je neophodno dodatno raditi na edukaciji domaćih potrošača i boljem pozicioniranju vina iz BiH na domaćem tržištu.

Domaća vina, kako ističe, trebalo bi da imaju vidljivije mjesto u tržnim centrima, restoranima i ugostiteljskim objektima, jer svaka ozbiljna vinska zemlja vodi računa o promociji vlastitih proizvođača.

Dodatni izazov predstavlja i konkurencija jeftinih uvoznih vina. Vukoje upozorava da se na tržištu nalaze proizvodi masovne proizvodnje koji se uvoze po veoma niskim cijenama, dok domaći vinari ulažu u kvalitet grožđa i kontrolisanu proizvodnju.

Upravo zbog toga smatra da je važno stvoriti jednake i uređene tržišne uslove u kojima će kvalitet biti ključni kriterijum konkurencije.

Vinarstvo kao pokretač turizma i razvoja lokalne ekonomije

Potencijal domaćeg vinarstva ne ogleda se samo u proizvodnji i prodaji vina. Sve značajniju ulogu ima povezivanje vinogradarstva, gastronomije i turizma.

Vukoje posebno ističe značaj Vinske ceste Hercegovine, na kojoj je aktivno 23 proizvođača, a koja predstavlja važan turistički potencijal ovog dijela BiH.

Prema njegovim riječima, strani gosti sve više traže autentična iskustva koja povezuju lokalnu hranu, vino, tradiciju i upoznavanje ljudi i prostora u kojem proizvodi nastaju.

Kao primjer navodi Vinariju „Vukoje 1982“, koja godišnje ugosti više od 50.000 posjetilaca, što pokazuje koliko vinarstvo može doprinijeti turističkom prometu i ukupnoj lokalnoj ekonomiji.

Uz vinarije, od razvoja vinskog turizma koristi imaju i restorani, hoteli, proizvođači sira, suhomesnatih proizvoda i drugi privredni subjekti koji zajedno čine turističku ponudu jedne destinacije.

Upravo je povezivanje vina i gastronomije, smatra Vukoje, jedna od najvećih razvojnih šansi Hercegovine.

Više od 100 registrovanih proizvođača, ali tržište ima prostora za rast

U BiH je registrovano više od stotinu proizvođača vina, ali Vukoje smatra da njihov stvarni proizvodni i tržišni potencijal još nije u potpunosti iskorišten.

Poseban problem predstavlja dio proizvođača koji posluju u manjim oblicima organizovanja i ne nastupaju punim kapacitetom na tržištu, kao i potreba da se suzbije neformalna proizvodnja i promet vina.

Uređivanje tržišta, pravilno etiketiranje i jasno utvrđivanje porijekla proizvoda važni su kako bi domaći proizvođači mogli ravnopravno učestvovati u tržišnoj utakmici.

Istovremeno, veliki uvoz vina pokazuje da postoji značajan prostor za povećanje domaće proizvodnje. Vukoje smatra da domaći proizvođači imaju priliku da preuzmu veći dio tržišta, ali da je za to potrebno sistemski raditi na unapređenju proizvodnje i promociji domaćih brendova.

Hercegovina ima potencijal za vrhunska vina i hranu

Govoreći o budućnosti, Vukoje ističe da perspektiva nije samo u vinarstvu već i u maslinarstvu i proizvodnji kvalitetne hrane.

Smatra da prirodni potencijali, očuvano zemljište i povoljni klimatski uslovi predstavljaju značajnu razvojnu prednost, posebno u vremenu kada se sve više cijene autentični i kvalitetni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.

Ipak, upozorava da je očuvanje vinogradarskih položaja jedno od ključnih pitanja za budućnost porodičnih vinarija. Vinogradi se podižu godinama, a njihova vrijednost ne može se jednostavno nadomjestiti kada se kvalitetno poljoprivredno zemljište trajno izgubi zbog urbanizacije.

Zbog toga budućnost vinarstva vidi u dugoročnom ulaganju u vinograde, očuvanju lokalnih znanja, unapređenju proizvodnje i povezivanju poljoprivrede sa turizmom.

„Možda se ne možemo takmičiti u visokim tehnologijama, ali u proizvodnji hrane, vina i drugih pića sigurno možemo da napravimo rezultat“, poručuje Vukoje.

Potencijal, dakle, postoji. Ono što je potrebno jeste da se kvalitet domaćih vina pretvori u snažniju proizvodnju, veći izvoz, nove investicije i prepoznatljiv turistički proizvod, od kojeg će korist imati ne samo vinarije već i šira privreda.

Pomoći ćemo vam da
pronađete pravu priliku!

Želim konsultacije

Povezani članci

Šamac izdvojio 252.000 KM za podsticaje u poljoprivredi i privredi

Opština Šamac obezbijedila je 252.000 KM za subvencije poljoprivrednicima i privrednicima, od čega je 172.000 KM…

18.11.2026 Vijesti

Novi propisi donose preciznije formule za preduzetnike u Srpskoj

Ministarstvo finansija Republike Srpske je pripremilo prijedlog pravilnika o sistemu dvojnog knjigovodstva kod…

18.11.2026 Vijesti

HET povećao dobit za skoro četiri miliona KM

Hidroelektrane na Trebišnjici ostvarile su na kraju trećeg kvartala dobit od 6,3 miliona KM, što je skoro četiri…

17.11.2026 Vijesti

Trebinje ima više od 10.000 stabala maslina, uljara bi trebalo da počne s radom naredne godine

U Trebinju je održan Drugi mediteranski festival maslinarstva “OLEO Trebinje 2026”, na kojem je najavljeno…

17.11.2026 Vijesti