Ministarstvo finansija Republike Srpske je pripremilo prijedlog pravilnika o sistemu dvojnog knjigovodstva kod preduzetnika koji se nalazi u fazi konsultacija.
Dok zakonski limit od 500.000 maraka za obavezno vođenje dvojnog knjigovodstva većini malih preduzetnika ostavlja prostor za jednostavnije poslovanje, novi pravilnik donosi preciznija pravila za utvrđivanje poreske osnovice i evidentiranje poslovnih promjena, nastojeći da suzbije sivu ekonomiju i ujednači praksu.
Pravilnik o sistemu dvojnog knjigovodstva kod preduzetnika
Novim propisom se detaljnije uređuje primjena ovog sistema i način utvrđivanja poreskih obaveza prema principu blagajne. Suština predloženih rješenja je preciznije preračunavanje prihoda i rashoda evidentiranih po obračunskom principu u iznose koji se priznaju za potrebe oporezivanja, odnosno na osnovu stvarno naplaćenih prihoda i plaćenih rashoda.
Koliko je privrednika registrovano u Srpskoj?
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u Republici Srpskoj registrovana su 27.127 aktivna samostalna preduzetnika, a u posljednjoj poslovnoj godini njih 2.063 vodilo je poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva.
U taj broj uključeni su i oni koji su na to bili obavezni zbog visine prihoda, ali i preduzetnici koji su se za takav način evidentiranja poslovanja opredijelili dobrovoljno.
Novi pravilnik
Novim pravilnikom detaljnije se propisuje način obračuna poreske osnovice, pri čemu će se uzimati u obzir promjene salda potraživanja od kupaca, obaveza prema dobavljačima, kao i stanje zaliha robe, materijala i gotovih proizvoda. Posebne formule predviđene su za trgovce, proizvođače, zanatlije i pružaoce usluga.
Dvojno knjigovodstvo
Prijedlogom su uređeni uslovi pod kojima preduzetnici započinju vođenje dvojnog knjigovodstva, kao i rokovi za obavještavanje nadležnih institucija. Oni koji ispune propisane uslove ili se dobrovoljno odluče za ovaj sistem dužni su da o tome obavijeste APIF najkasnije do kraja februara, a Poresku upravu Republike Srpske do kraja marta tekuće godine. Predviđeno je i da preduzetnici koji dobrovoljno pređu na dvojno knjigovodstvo ne mogu da se vrate na sistem prostog knjigovodstva prije isteka pet obračunskih perioda.
Smanjenje administrativnih obaveza
Član Upravnog odbora Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Sanja Davidović istakla je da su smanjenje administrativnih obaveza i jednostavnije vođenje poslovnih evidencija posebno značajni za zanatlije i male preduzetnike, koji se suočavaju sa stalnim rastom troškova poslovanja.
“Troškovi poslovanja stalno rastu i svaka mjera koja olakšava rad je dobrodošla. Ova vrsta pojednostavljenja procedura omogućiće preduzetnicima da dio novca, koji bi izdvajali za dodatne administrativne i računovodstvene obaveze, usmjere u razvoj posla i unapređenje svog biznisa prema boljim ciljevima”, rekla je Davidovićeva, podsjetivši da je podizanje praga značajno olakšalo rad u ovom sektoru, te da većina njih ne ostvari ni polovinu od propisanog limita.
Dobar potez
I ekonomista Marko Đogo smatra da je svako smanjenje administrativnog opterećenja dobar potez, ističući da bi lakše procedure mogle doprinijeti stabilnosti, pa čak i motivisati one koji su ranije izbjegavali sistem da uđu u kompletan poreski okvir.
“Podržavam svaku mjeru koja ide u pravcu da se javnosti i privredi olakša život, naročito ako imamo u vidu sve teškoće kroz koje je ovaj sektor prošao nakon rata i tranzicije. Čini mi se da kod nas ne postoji dovoljno svijesti i razumijevanja da mi svi, na neki način, živimo od tih preduzetnika. Ovaj potez je dobar jer će donijeti manje birokratije, što je veoma pozitivna stvar”, rekao je Đogo.
Marko Đogo je dodao da se preduzetnici često posmatraju kroz pretpostavku da nastoje da izbjegnu plaćanje poreza, iako se takva ocjena ne može odnositi na sve.
“Naravno da ima onih koji pokušavaju da izbjegnu svoje obaveze, ali ne treba sve preduzetnike posmatrati na isti način. Mnogi od njih plaćaju različite dažbine i poreze, a istovremeno svjedoče da se javni novac veoma često troši neracionalno, na širenje administracije ili neuspješne javne projekte. Kad nešto s mukom zaradite, to može stvoriti nezadovoljstvo i osjećaj nepravde, što sa ljudske strane mogu da razumijem, ali to svakako nije opravdanje za kršenje zakona. Obaveze koje stoje u propisima se moraju izvršavati”, naglasio je Đogo, piše Glas.

Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana


