Zakoni

Republika Srpska je atraktivna destinacija za strana ulaganja, a stvaranjem stimulativnog investicionog ambijenta, ekonomskim reformama, povećavanjem znanja i inovativnosti, povećavanjem obima javno-privatnog partnerstva, može se doprinijeti povećanju zainteresovanosti stranih investitora. Zaštita investitora značajan je faktor koji može uticati na odluke potencijalnih stranih investitora, a ova oblast regulisana je Zakonom o stranim ulaganjima.

Neke od pogodnosti koje koje strani ulagači imaju u Republici Srpskoj su da mogu posjedovati nekretnine u Republici Srpskoj i uživati ista imovinska prava u pogledu nekretnina kao građani i pravna lica Republike Srpske, inostrani kapital u opremi je izuzet od plaćanja uvozne carine i carinskih dažbina, strani ulagači su zaštićeni od procesa nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije ili mjera sa sličnim djelovanjem, a ove mjere se mogu preduzimati samo u javnom interesu u skladu sa zakonima u Republici Srpskoj.

Zakon o porezu na dobit omogućava stranim investitorima umanjenje poreske osnovice za ulaganja u postrojenja i nepokretnosti u slučaju kada se ona koriste u svrhu proizvodne i prerađivačke djelatnosti. Umanjenje poreske osnovice predviđeno je i u slučaju zapošljavanja 30 radnika u toku kalendarske godine.

Oblici stranih ulaganja u skladu sa Zakonom o stranim ulaganjima su: osnivanje poslovnog subjekta u potpunoj svojini stranog ulagača, osnivanje poslovnog subjekta u zajedničkoj svojini domaćeg i stranog ulagača, ulaganje u postojeći poslovni subjekat, posebni oblici ulaganja.

Strani ulagači imaju ista prava i obaveze kao i domaći ulagači i mogu osnovati poslovni subjekat u Republici Srpskoj pod istim uslovima koji važe za domaće ulagače. Ukoliko postoji posebno opravdan interes, Vlada Republike Srpske može donijeti odluku da ulog stranog ulagača kod određenih poslovnih subjekata ne podliježe restrikciji.

Strani ulagač ima pravo da slobodno zapošljava radnike iz inostranstva ukoliko nije drugačije određeno radnim zakonodavstvom Republike Srpske. Strani ulagači mogu slobodno prenijeti u inostranstvo dobit, koja je rezultat njihove investicije u Republiku Srpsku.

117 potencijalnih lokacija za poslovnu zonu
57 perspektivnih lokacija za ulaganje
39 opština sa potencijalom
2 zakona koja osiguravaju položaj investitora

Zaštita investitora

Nacionalni tretman stranih ulagača

Prava stranih ulagača u Republici Srpskoj definisana su i zaštićena Ustavom Republike Srpske: “Svojinska i druga prava stranog ulagača stečena na osnovu uloženog kapitala ne mogu se ograničiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom. Jamči se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu štetu. Stranom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz Republike. Zakonom se može izuzetno, kada to zahtijeva opšti društveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno područjima, strano lice ne može osnovati vlastito preduzeće”.

Zakon o stranim ulaganjima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 21/18) i Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 17/98, 13/03, 48/10, 22/15) stranim investitorima osigurava nacionalni tretman, tj. strani investitori imaju ista prava i obaveze kao i rezidenti BiH. Država i njeni entiteti ne smiju vršiti diskriminaciju stranih investitora u bilo kojem obliku, uključujući ali ne i ograničavajući se na državljanstvo, sjedište/boravište stranog investitora, religiju ili državu porijekla investicije.

Imovina stranih investitora ne može biti nacionalizovana, eksproprisana ili rekvirirana. Ukoliko se, međutim, utvrdi postojanje javnog interesa, imovina stranih investitora može biti nacionalizovana ili eksproprisana, a stranim investitorima se garantuje pravo na primjerenu nadoknadu. Nadoknada će se smatrati primjerenom ako je adekvatna, efektivna i brza.

Prava i povlastice koje investitori uživaju na osnovu zakona ne mogu se ukinuti ili poništiti stupanjem na snagu naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata. Ukoliko novi zakoni budu povoljniji, strani investitori imaju pravo da biraju koji će zakon biti mjerodavan za njihovo ulaganje.

 Zaštita od rizika

Strani investitori zabrinuti zbog restrikcija u transferu dobiti, eksproprijacije, ratnih i civilnih nereda i uskraćivanja pravde mogu se osigurati protiv ovih rizika kod Multilateralne agencije za davanje garancija za ulaganje (MIGA, dio grupacije Svjetske banke).

Investitorima prilikom ulaganja u RS takođe se pruža osiguranje za političke rizike američki Overseas Private Investment (OPIC)

Sporazumi o zaštiti investicija

BiH je potpisala ugovore o promociji i zaštiti investicija sa sljedećim zemljama:

Albanija, Austrija, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Indija, Iran, Italija, Kanada, Katar, Kina, Kuvajt, Litvanija, Mađarska, Makedonija, Malezija, Moldavija, Njemačka, Pakistan, Portugal, Rumunija, San Marino, Slovačka, Srbija, Slovenija, Španija, Švajcarska, Švedska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Jordan, OPIC i zemlje OPEC-a.

Oblici stranih ulaganja

Javno-privatno partnerstvo

Pitanja iz oblasti javno-privatnog partnerstva, kao što su predmet, načela, načini, oblici i uslovi pod kojima se može ostvariti javno-privatno partnerstvo kao oblik udruživanja resursa, kapitala i stručnih znanja radi izgradnje, sanacije i održavanja infrastrukture, regulisana su Zakonom o javno-privatnom partnerstvu u Republici Srpskoj, dok se postupak realizacije projekata javno-privatnog partnerstva uređuje Uredbom o postupku realizacije projekata javno-privatnog partnerstva u Republici Srpskoj.

U cilju otklanjanja potencijalnih administrativnih barijera, te oživljavanju poslovnog ambijenta kao i davanju podsticaja u privlačenju stranih i domaćih investitora, predložene su nove izmjene postojećeg zakona te je donesen Zakon o izmjenama Zakona o javnom partnerstvu u Republici Srpskoj. Predloženim izmjenama zakona procedura realizacije projekata modelom javno-privatnog partnerstva se pojednostavljuje i skraćuje. Vlada Republike Srpske, na sjednici od 14. juna 2012. godine, donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o postupku realizacije projekata javno-privatnog partnerstva u Republici Srpskoj.

Podrška zajedničkim ulaganjima s kvalifikovanim stranim investitorima u Bosni i Hercegovini

U 2018. godini usvojene su izmjene i dopune Zakona o Penzijskom rezervnom fondu Republike Srpske, kojima je propisano da Rezervni fond može, zajedno s međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama, investirati u projekte u Bosni i Hercegovini, na bazi ugovornog sufinansiranja projekata ili drugih finansijskih sporazuma.

Privatizacija

Uslovi i postupak za prodaju i prenošenje državnog kapitala u preduzećima, koji je u svojini Republike Srpske, u svojinu domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica uređuje Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima Republike Srpske i drugim podzakonskim aktima.

Ovlašćeni prodavac državnog kapitala je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a.d. Banja Luka. Strana lica mogu, pod jednakim uslovima kao i domaća lica, učestvovati u postupku privatizacije državnog kapitala u preduzećima.

Koncesije

Koncesije u Republici Srpskoj uređene su Zakonom o koncesijama. Ovim zakonom stvoren je javan i svima dostupan, nediskriminatorski i jasan pravni okvir kojim su utvrđeni uslovi po kojima je domaćim i stranim pravnim licima omogućeno dodjeljivanje koncesije u Republici Srpskoj.

U cilju obavljanja funkcija za dodjelu koncesija konstituisana je Komisija za koncesije Republike Srpske kao stalno, nezavisno regulativno pravno lice.

Poslovne zone

Republika Srpska je prepoznala značaj poslovnih zona, kao elementa privrednog lokalnog razvoja. u članu 9. definisana je poslovna zona: “Poslovna zona je oblik preduzetničke infrastrukture koji predstavlja građevinski uređen i komunalno opremljen prostor, namijenjen da ga usklađeno i planski koristi veći broj privrednih subjekata koji obavljaju privrednu djelatnost”.

Strateško opredjeljenje Republike Srpske dato je dokumentom Akcioni plan podrške uspostavljanju i razvoju poslovnih zona u Republici Srpskoj 2009-2013. i Strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u Republici Srpskoj za period 2011-2013. godine.

U Republici Srpskoj izvršeno je mapiranje potencijalnih lokacija za poslovne zone. Na osnovu ovog mapiranja utvrđeno je da su opštine i gradovi Republike Srpske iskazali interes za izgradnju poslovnih zona na 117 lokacija. Od navedenih lokacija 57 ih je ocijenjeno kao perspektivne, a smještene su na području 39 opština. Kriterijumi perspektivnosti se odnose na postojanje tržišta, jer se zona treba posmatrati kao proizvod za koji neko mora biti zainteresovan, dalje postojanje ili puteva, željezničkih kolosijeka, aerodroma, fakulteta.

Baza investicionih projekata

Baza investicionih projekata je objedinjen pregled konkretnih potencijalnih investicionih projekata koji su na jednom mjestu dostupni zainteresovanim investitorima.

Lokalne zajednice kao i privatna lica imaju mogućnost kandidovanja svojih investicionih projekata na komercijalnoj osnovi, Ministarstvu privrede i preduzetništva.

Svi zakoni koji su na snazi u Republici Srpskoj mogu se pronaći na stranici Narodne skupštine RS.