“Iskra” će u Laktašima zaposliti 500 radnika

Dušan Šešok, vodeći čovjek “Iskre”, najavio je snažan investicijski ciklus u 2023, s naglaskom na Hrvatsku i BiH.

Slovenačka proizvodna grupacija “Iskra”, vlasnik zasad dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, s očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na nivou oko 280 miliona evra, nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023.

Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekat izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m², u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m² – u Bosni i Hercegovini. Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenih. prenosi Poslovni.hr.

To znači da će u fazi širenja poslovanja “Iskre” u BiH, gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenih u grupaciji “Iskra” porasti za oko 30%, odnosno sa sadašnjih 1.700 na uskoro oko 2.200 ljudi. Može se reći i da “Iskra” ovim jača vlastiti položaj u regiji i u svjetlu očekivane integracije BiH u Evropsku uniju.

“Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi”, kazao je ugledni slovenački preduzetnik Dušan Šešok, u vlasništvu čije porodice u okviru ove grupacije, pored matice slovenačke “Iskre” i zagrebačke “Elke”, uspješno posluje i “Iskra brodogradilište 1” u Šibeniku.

Što se tiče novog projekta, Šešok iznosi da je posrijedi “Iskrino” ulaganje na lokaciji u njihovom vlasništvu u Laktašima te najavljuje da se 2024. planira otvaranje i početak rada. U Laktašima će slovenački proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 miliona evra proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantnom elektrobiznisu, ali očigledno s predviđenim ciljem optimizacije u uslovima nižih troškova poslovanja.

Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i zašto se fokus “Iskre” sad seli u BiH. Tu će na poslovanje uticati faktori kao što je niža cijena električne energije, zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreskom sistemu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.

“U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10%, a u Sloveniji 19%, ali aktualne tendencije u sklopu najavljene poreske reforme u smjeru su daljeg povećanja poreskog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad. Kao preduzetnik to smatram neprihvatljivim jer nijedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji, tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU. Vode se rasprave i o podizanju minimalne plate za 100 evra. Držim da plate treba regulisati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na tržištu. Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plate, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije, koja je i inače najveći problem u poslovanju evropskih preduzetnika, pa čak i veći od cijene energije”, kaže Šešok.