CBAM ozbiljna prijetnja izvozno orijentisanoj privredi Republike Srpske

Mehanizam prekograničnog poravnanja ugljenika (CBAM), koji je od 1. januara ove godine stupio na snagu u Evropskoj uniji, već u startu predstavlja ozbiljnu prijetnju izvozno orijentisanoj privredi Republike Srpske i BiH, jer će dodatni troškovi od 15 do 25 odsto domaće proizvode učiniti nekonkurentnim na evropskom tržištu, a posljedice svega biće vidljive tek u drugoj polovini godine.

Kako BiH još nije uspostavila sopstveni sistem trgovanja emisijama (ETS), domaći izvoznici čelika, aluminijuma, cementa i električne energije primorani su da CBAM sertifikate plaćaju direktno u budžet Evropske unije, čime se dodatno opterećuje njihova cijena i položaj na tržištu, piše Glas Srpske.

Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja kaže da je još rano govoriti o konkretnim finansijskim gubicima, ali da će posljedice biti značajne.

– CBAM će u konačnici opteretiti prodajnu cijenu naših proizvoda između 15 i 20 odsto, a u pojedinim slučajevima i do 25 odsto, što će domaće kompanije automatski učiniti nekonkurentnim u inostranstvu. Realne efekte očekujemo u trećem ili četvrtom kvartalu – istakao je Ljuboja.

On je naglasio da Privredna komora RS već radi na konkretnim rješenjima, prije svega kroz osnivanje specijalizovanog centra koji će pomagati privrednicima u suočavanju sa CBAM obavezama.

– Nastavićemo raditi na edukaciji privrednika, pomoći u popunjavanju formulara i prilagođavanju novim pravilima. Jedna od ideja je i da se utiče na “Elektroprivredu RS” kako bi se razdvojile djelatnosti i omogućilo da industrija koristi zelenu energiju iz hidro, solarnih i vjetro potencijala, uz odgovarajuće sertifikate. To bi omogućilo da energija kao ulazna komponenta u proizvodnji bude priznata kao zelena, čime bi se izbjegla dodatna oporezivanja po osnovu karbonskog otiska – objasnio je Ljuboja.

On dodaje da je riječ o dugotrajnom procesu, jer se očekuje proširenje CBAM direktiva i na druge industrije, te da je neophodna zajednička akcija sa resornim ministarstvima.

Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić podsjetio je da, iako je CBAM formalno stupio na snagu 1. januara ove godine, naplata počinje od naredne godine, dok će za tekuću to biti učinjeno retroaktivno.

– U prvoj fazi pogođene su takozvane energetski intenzivne industrije, odnosno čelik, aluminijum, cement, đubriva, hidrogen i električna energija, ali je izvjesno da će se mehanizam proširiti na sve sektore. To znači da će praktično kompletan izvozno orijentisani dio privrede BiH biti pod udarom – kazao je Jašarspahić.

On je upozorio da sav novac prikupljen kroz CBAM odlazi direktno u budžet Evropske unije i koristi se za njene projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora.

– To praktično znači da mi sopstvenim novcem finansiramo energetsku tranziciju EU. Jedino racionalno rješenje je uspostavljanje našeg ETS sistema kako bi se sredstva prikupljala unutar BiH i vraćala u domaću privredu kroz podršku novim, energetski efikasnijim tehnologijama – istakao je Jašarspahić.

On je dodao da za uspostavljanje ETS-a postoje jasni preduslovi, ali da još ne postoji politički konsenzus na svim nivoima vlasti, te da zemlje regiona u tom procesu već znatno odmiču.

– Bez sopstvenog ETS sistema naša privreda će biti u sve težem položaju u globalnim lancima snabdijevanja – upozorio je Jašarspahić.

Aleksandar Ljuboja je istakao da bi odgađanje primjene direktiva dalo dodatno vrijeme za prilagođavanje, ali za sada nema zvaničnih informacija da li će do toga doći.

– Ohrabruje činjenica da u Srbiji postoje inicijative za pregovore sa Evropskom komisijom, ali naš problem je nedostatak jedinstvenog i čvrstog stava na svim nivoima vlasti u BiH – poručio je Ljuboja.