Radovan Višković: Naša vizija je Republika Srpska povezana najsavremenijom mrežom auto-puteva

U vremenu kada infrastrukturni projekti postaju temelj ekonomskog razvoja i regionalnog povezivanja, JP Autoputevi Republike Srpske nalaze se u središtu jednog od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji.

Kao nosilac strateških projekata izgradnje auto-puteva i brzih puteva, ovo javno preduzeće danas upravlja realizacijom investicija vrijednih više od dvije milijarde konvertibilnih maraka, uz plan da u narednim godinama mrežu savremenih saobraćajnica proširi za dodatnih 110 kilometara.

Danas, kada su potpisani ključni finansijski ugovori sa vodećim kineskim institucijama i obezbijeđeni uslovi za realizaciju projekta auto-puta Beograd – Banja Luka, ambicija rukovodstva ovog preduzeća prevazilazi dnevnu operativu. Vizija je dugoročna, mreža savremenih auto-puteva i brzih puteva koja će u narednim godinama Republiku Srpsku snažnije povezati unutar njenih granica, ali i sa Srbijom i regionom.

Koliko su prvi mjeseci novog rukovodstva donijeli stabilizaciju i ubrzanje projekata, koji su prioriteti u 2026. godini koja je najavljena kao velika građevinska ofanziva i na koji način ovo preduzeće gradi svoj investicioni i međunarodni kredibilitet  za portal Banjaluka.net govori direktor JP „Autoputevi Republike Srpske“ Radovan Višković.

Ustupljena fotografijaDužnost direktora Autoputeva Republike Srpske preuzeli ste u oktobru 2025. godine. Kako ocjenjujete prve mjesece na ovoj poziciji, koji su bili prioriteti po preuzimanju dužnosti?

VIŠKOVIĆ: Moglo bi se reći da je to bilo nekoliko turbulentnih mjeseci. Prvo što sam uradio, kada sam preuzeo dužnost direktora Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“, bio je obilazak svih aktivnih gradilišta auto-puteva u Republici Srpskoj, kako bih se uvjerio u stvarno stanje na terenu, utvrdio da li i zbog čega dolazi do određenih kašnjenja, zastoja, problema. Cilj mi je bio da se radovi ubrzaju, da imamo konkretne pomake na gradilištu. U međuvremenu, posjetio sam i naše partnere u Kini, gdje smo usaglasili sve detalje oko finansijskih ugovora za projekte, koje smo na samom kraju 2025. godine i potpisali sa vodećim kineskim finansijskih institucijama. Dakle, prioritet nam je uspješna realizacija započetih projekata, kao i pokretanje novih, kako bi mreža auto-puteva u naredne tri godine imala dodatnih 110 kilometara savremenih saobraćajnica prvog ranga.

Koja je Vaša glavna vizija i strateški cilj od prelaska na ovu funkciju?

VIŠKOVIĆ: Glavna vizija i strateški cilj jeste Republika Srpska, povezana najsavremenijom mrežom auto-puteva i brzih puteva na kompletnoj svojoj teritoriji, ali i sa najkvalitetnijom drumskom vezom sa maticom Srbijom. Kao što je poznato, Republika Srpska već realizuje strateški, nacionalni projekat – auto-put Beograd – Banja Luka, kao direktnu vezu sa Srbijom, koja će u cjelosti voditi teritorijom Srpske. Savremena i kvalitetna infrastruktura, osnovni je preduslov za ekonomski, privredni, trasnportni i svaki drugi razvoj i napredak. Nama je u zadatak dato da upravo to omogućimo budućim generacijama, kojima ćemo prepustiti brigu o Republici Srpskoj.

Koliko je izgradnja savremene saobraćajne infrastrukture važna za privlačenje stranih investicija?

VIŠKOVIĆ: Savremena saobraćajna infrastruktura osnovni je preduslov za razvoj, u svakom pogledu. Bez kvalitetne infrasturukture, teško je očekivati dolazak stranih investitora i otvaranje privrednih i proizvodnih pogona, bilo gdje u Republici Srpskoj. Svjedoci smo da su lokalne zajednice, kroz koje prolaze neke od dionica auto-puteva u Srpskoj, doživjele ekonomski procvat, upravo zahvaljujući tome. Uz auto-puteve izgrađene su nove industrijske zone, velike evropske i svjetske kompanije pronašle su svoj interesu u otvaranju proizvodnih pogona u Republici Srpskoj i danas je u tim lokalnim zajednicama vidljiv napredak u svakom pogledu.

JP Autoputevi Republike Srpske nedavno je obezbijedilo punu finansijsku konstrukciju i ugovorilo izgradnju dvije ključne dionice budućeg auto-puta Beograd – Banja Luka, od Vukosavlja do Brčkog i od Bijeljine do Brčkog. Možemo li reći da je ovim potezom započeta nova razvojna faza Republike Srpske i koliko će ovaj projekat promijeniti ekonomsku i saobraćajnu sliku regiona? Kada očekujete prve vidljive radove na terenu?

VIŠKOVIĆ: Kao što je poznato, na samom kraju 2025. godine, definisani su svi detalji i potpisani finansijski ugovori sa vodećim kineskim finansijskim institucijama, čime su stvoreni svi uslovi za početak radova na terenu. Renominare kineske građevinske kompanije, koje su ne samo lideri u Kini, već i na globalnom planu, gradiće dionicu Vukosavlje – Brčko, dužine 31,5 kilometara, kao i dionocu Bijeljina – Brčko, dužine 17 kilometara. Obje dionice sastavni su dio strateškog nacionalnog projekta, auto-puta Beograd – Banja Luka. U poodmakloj fazi izgradnje mi već imamo dionicu Rača – Bijeljina. Sam početak izgradnje novih dionica, donijeće niz benefita lokalnim zajednicama, kroz koje auto-put prolazi, jer će kineski partneri angažovati i domaću operativu, kao podizvođače, a posla će biti i drugim oblastima, poput ugostiteljstva, trgovine, zdravstva..

Šta je sa projektom autoputa Bijeljina – Rača, koji je dio šire saobraćajne veze prema Srbiji?

VIŠKOVIĆ: Naš plan je da do jeseni u saobraćaj pustimo prvih sedam kilometara auto-puta Rača – Bijeljina, na pravcu od novog mosta preko rijeke Save do petlje „Brodac“, koja je naknadno uvrštena u projekat, na zahtjev mještana nekoliko semberskih sela. Time bi u funkciju bio stavljen i novi most, koji je izgradila Republika Srbija, čime bi se stekli uslovi za rekonstrukciju postojećeg mosta između Srbije i Republike Srpske. Srbija, takođe, na svojoj strani gradi i jedinstveni granični prelaz, na osnovu sporazuma sa BiH. Mi ćemo sa svoje strane, pored sedam kilometara auto-puta, izgraditi i privremenu, priključnu saobraćajnicu na magistralni put, tako da taj dio auto-puta bude u punoj funkciji, do završetka ostatka dionice. Radovi idu utvrđenom dinamikom, a dolaskom proljeća i povoljnijih vremenskih prilika, dodatno će biti intenzivirani.

U kojoj fazi su trenutno radovi na autoputu Banjaluka – Prijedor i da li ima pomjeranja rokova?

VIŠKOVIĆ: Auto-put Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, prva faza Banja Luka – Prijedor, dužine oko 40 kilometara, gradi kineski partner, kompanija „Šandong“, pod koncesijom, koju im je dodijelila Vlada Republike Srpske. JP „Autoputevi Republike Srpske“ u ovom projektu su, na neki način, logistika, odnosno naša obaveza je isplata naknada za eksprorpisane nepokretnosti u obuhvatu trase budućeg auto-puta. Stepen riješenosti imovinsko – pravnih odnosa u ovom projektu iznosi 85 odsto, a kineski partner otvorio je gradilište na nekoliko lokacija, u skladu sa izdatom građevinskom dozvolom. Vjerujem da će već na proljeće krenuti intenzivniji radovi na cijeloj dionici, budući da je kineski partner prošle jeseni obezbjedio kreditni aranžman i osiguranje kredita, čime su stvoreni svi uslovi za realizaciju projekta u punom smislu.

Koliko su trenutna poskupljenja građevinskog materijala i radne snage uticala na dinamiku radova?

VIŠKOVIĆ: Republika Srpska nije mogla ostati imuna na kretanja na globalnom planu.. JP „Autoputevi Republike Srpske“ nastoji da prati kretanja na tržištu i u skladu s tim definiše dodatne troškove, koji neminovno prate realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. Započeti projekti se moraju završiti i to je prioritet.

Projekti Autoputeva Republike Srpske sve više privlače pažnju međunarodnih partnera. Pored već afirmisanih kineskih investitora, ovih dana razgovarali ste i sa predstavnicima američkih kompanija. Koliko interesovanje velikih svjetskih investitora potvrđuje kredibilitet i razvojni potencijal Republike Srpske?’ Da li možemo očekivati nove strateške saradnje u oblasti putne infrastrukture, i koliko je strateška saradnja sa međunarodnim partnerima i finansijskim institucijama važna za realizaciju projekata?

VIŠKOVIĆ: Dobro zapažanje. Strani investitori sigurno ne bi dolazili u Republiku Srpsku, da ne vjeruju u njen potencijal, kredibilitet i sigurnost investicija. Kao što sam već napomenuo, vodeće kineske kompanije u oblasti građevinarstva već nekoliko godina su prisutne u Republici Srpskoj. Moram ponoviti da su to kompanije, koje su u Kini u samom vrhu po značaju, a na svjetskom nivou među prvih sedam kompanija u toj oblasti. S njima na tržište Republike Srpske ulaze i vodeće kineske banke, kakva je, bez sumnje  njihova „Eksim banka“, ali i osiguravajuća korporacija „Sinošur“. To potvrđuje, ne samo stabilnost i kredibilitet Republike Srpske, već i njenu sposobnost da samostalno učestvuje u pregovorima sa tako značajnim partnerima, kao i u svim fazama realizacije jednog infrastrukturnog projekta. Dokazali smo to i ranijih godina, kada smo kao samostalni partner pregovarali i ugovarali kreditne sporazume za evropskim finansijskim institucijama, Svjetskom bankom i sličnim organizacijama. Dokazujemo to i danas, kao ravnopravni sagovornici sa potencijalnim partnerima iz Turske, Azerbejdžana, SAD. Republika Srpska je stabilna, kako politički, tako i ekonomski, a u prilog toj činjenici ide i podatak da u ovom trenutku, vrijednost investicija u oblasti putne infrastrukture premašuje dvije milijarde KM.

Početkom godine najavljeno je da će Republika Srpska u 2026. biti veliko gradilište kada je riječ o putnoj infrastrukturi. Koje projekte biste izdvojili kao prioritete i koliko su oni važni za unapređenje saobraćajne povezanosti, bezbjednosti i ukupnog razvoja Republike Srpske u narednom periodu?

VIŠKOVIĆ: Kako smo i rekli, već od proljeća kreću intenzivni radovi na dionicama Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Brčko, nastavljamo sa izgradnjom dionice Rača – Bijeljina, kao i dionice na Koridoru Pet c, na pravcu od Kostajnice (Rudanke) do Putnikovog brda i granice sa FBiH. Na toj dionici prioritet nam je da što prije dođemo do građevinske dozvole za tunel „Putnikovo brdo 2“, koju je trebalo da obezbjede kolege iz FBiH, s obzirom da ovaj tunel jednim svojim dijelom siječe međuentitetsku liniju. Zbog odluke Ustavnog suda BiH, JP „Autoceste FBiH“ još nije obezbjedilo građevinsku dozvolu, kako je predviđeno sporazumom između naša dva preduzeća, potpisanog radi izgradnje tunela „Putnikovo brdo 2“. Nedavno sam uputio pismo i predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto, kojim sam tražio snažnije uključivanje svih institucija u rješavanje ovog pitanja, kako ne bi došlo do kašnjenja u realizaciji projekta. Očekujem povratne, pozitivne informacije od Savjeta ministara i Vlade FBiH.

Postoji li koordinacija sa institucijama na nivou Bosne i Hercegovine kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima?

VIŠKOVIĆ: Kakva je koordinacija najbolje se moglo vidjeti na primjeru mosta preko rijeke Save kod Gradiške. Republika Srpska čekala je deceniju i po na početak realizacije tog projekta, jednim dijelom zbog Zagreba, koji nije imao pretjerani interes za izgradnju tog mosta, ali drugim dijelom i zbog Sarajeva i njihovih stalnih trvenja sa Hrvatskom oko mosta Pelješac. Prvi Memorandum o saradnji na realizaciji ovog projekta, između nadležnih organa BiH i Hrvatske potpisan je 2004. godine, a gradnja mosta počela je u jesen 2019. godine. I kao da to nije bilo dovoljno, sad imamo situaciju da je most izgrađen, kao i granični prelazi sa obje strane rijeke Save, a ti objekti nisu u funkciji, zbog jednog čovjeka, izvjesnog „eksperta“ Zijada Krnjića, koji tvrdoglavo odbija da da saglasnost na izmjenu određenih internih akata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojim bi bilo omogućeno stavljanje u funkciju novog graničnog prelaza. Ni Vlada FBiH, ni Savjet ministara ne reaguju, most je i dalje zatvoren, granični prelazi takođe, postojeći prelazi su iz vikenda u vikend zatrpani kolonama vozila i nikom ništa. Kad god pričam o ovoj temi, moram da naglasim da je most preko Save najbolji primjer kako bi u BiH sve funkcionisalo, ako bi se samo Sarajevo pitalo o svim važnim pitanjima. Sve što je od interesa za Republiku Srpsku, bilo bi blokirano.

S obzirom na to da je na auto-putevima u Republici Srpskoj tokom 2025. godine evidentirano više od 7,5 miliona vozila, uz rast od 5,12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, te da su prihodi od putarine dostigli rekordnih 39 miliona KM, koliko ovi pokazatelji potvrđuju da ulaganja Autoputeva Republike Srpske daju konkretne rezultate i da mreža auto-puteva postaje sve značajnija za građane, privredu i tranzitni saobraćaj kroz Republiku Srpsku?

VIŠKOVIĆ: Uvijek moramo naglasiti da su auto-putevi saobraćajnice prvog ranga i da su kao takve, najsigurnije saobraćajnice, svuda u svijetu. Da smo samo jedan ljudski život sačuvali izgradnjom jednog auto-puta, ta investicija bi se mogla nazvati isplativom. A sačuvali smo više od jednog života, to je sigurno, jer se auto-putevi, pored ostalog, grade na pravcima, gdje se događaju saobraćajne nezgode, sa najtežim posljedicama. Naša je želja da što više građana koristi auto-puteve, jer će na taj način njihovo putovanje biti bezbjednije, brže i jednostavnije, uz maksimalnu uštedu vremena i novca.

Postoje li planovi za modernizaciju sistema naplate putarine, poput potpunog prelaska na elektronsku naplatu bez zaustavljanja?

VIŠKOVIĆ: JP „Autoputevi Republike Srpske“ prati najnovija dostignuća i tehnološke inovacije u svakom segmentu poslovanja, pa tako i u dijelu, koji se odnosi na naplatu putarine. Kao što znate, naplata putarine odvija se u zatvorenom sistemu, gdje korisnici plaćaju po pređenom kilometru za kategoriju vozila, kojim upravljaju. Našim korisnicima uvijek preporučujemo da koriste uslugu elektronske naplate putarine, jer je to najjednostavniji, najbrži i najpovoljniji način naplate, s obzirom da pri svakoj dopuni računa, ostvaruju popust od 15 odsto. Potpuna automatizacija sistema jeste jedna od opcija u narednom periodu i na tome ćemo sigurno raditi, ali i u tim uslovima, potrebno je prisustvo čovjeka na samom naplatnom mjestu, kako bi se otklonile eventualne smetnje u radu sistema. Ma koliko sistem da je savršen, ne možemo biti potpuno sigurni da nekad neće zakazati.

Koliko se ulaže u održavanje postojećih dionica?

VIŠKOVIĆ: JP „Autoputevi Republike Srpske“ izdavaja značajna sredstva za redovno i zimsko održavanje auto-puteva, jer smo svjesni činjenice da na našim saobraćajnicama ne smije da bude propusta ili grešaka. Posebnu pažnju posvećujemo zimskom održavanju auto-puteva, što se najbolje moglo vidjeti prethodnih mjeseci, tokom snježnih padavina. Ekipe zimske službe danonoćno su bile na terenu, tako da se možemo pohvatili da smo među rijetkima u Evropi, koji su prohodnost držali na najvišem nivou, sa takozvanim „crnim asfaltom“ u svim trakama. Naravno, zimski uslovi nisu za vožnju od 130 kilometara na čas, tako da stalno apelujemo na vozače da brzinu kretanja prilagode uslovima na putu i da poštuju promjenjivu saobraćajnu signalizaciju, kako bi sačuvali i sebe i druge učesnike u saobraćaju.

Šta slijedi u narednom periodu za JP Autoputevi Republike Srpske, kakvi su planovi?

VIŠKOVIĆ: Naš plan je okončanje započetih projekata, kako bi u naredne tri do četiri godine naša mreža brojala više od 220 kilometara auto-puteva, te da započnemo realizaciju prvih projekata brzih puteva. Izgradnja jeste osnovna djelatnost JP „Autoputevi Republike Srpske“, ali naša obaveza jeste i održavanje i upravljanje auto-putevima, tako da ćemo i u tom domenu raditi na unapređenju sistema kontrole i nadzora. Moram da naglasim da JP „Autoputevi Republike Srpske“ imaju još jedan veoma važan resurs, a to su ljudi, prije svih inženjeri, zatim ekonomisti i pravnici, koji su ravnopravni sagovornici predstavnicima velikih inostranih kompanija i finansijskih institucija. Taj resurs moramo čuvati i naš tim otvoriti novim, mladim snagama, koje će dati svoj doprinos razvoju i napretku, ne samo našeg preduzeća, već cijele Republike Srpske.

Aldijana Mirković