Globalne cijene nafte u ponedjeljak su snažno porasle za oko 25 posto i premašile nivo od 110 dolara po barelu, dok su svjetske berze zabilježile oštar pad nakon eskalacije rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.
Sukob je dodatno podstakao strahove da bi moglo doći do dugotrajnog prekida isporuka energenata kroz strateški važan Hormuški moreuz.
Iran je u nedjelju imenovao Mojtabu Khameneija za nasljednika svog oca Alija Khameneija na funkciji vrhovnog vođe države. Ovaj potez, prema pisanju BBC-ja, pokazuje da tvrdokorna politička struja i sedmicu nakon početka sukoba zadržava kontrolu nad državnim vrhom.
Tokom vikenda Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su nove valove vazdušnih napada širom Irana. Među pogođenim ciljevima nalazila su se i skladišta nafte, što je dodatno pojačalo strah od poremećaja u snabdijevanju energijom.
Veliki prekidi u isporukama energenata iz ovog regiona mogli bi povećati cijene za potrošače i kompanije širom svijeta.
Haos na azijskim tržištima
Na početku trgovanja u ponedjeljak u Aziji cijena sirove nafte Brent bila je viša za gotovo 24 posto i iznosila je 114,74 dolara po barelu, dok je američka referentna nafta Nymex (laka sirova nafta) porasla za više od 26 posto, na 114,78 dolara.
Istovremeno su berze širom azijsko-pacifičkog regiona zabilježile značajne gubitke:
- japanski indeks Nikkei 225 pao je za više od 7 posto
- hongkonški Hang Seng izgubio je više od 3 posto
- australijski ASX 200 pao je za više od 4 posto
Južnokorejski indeks Kospi bio je među najteže pogođenima od početka sukoba i u ponedjeljak je potonuo za više od 8 posto, što je aktiviralo 20-minutnu obustavu trgovanja.
Tzv. „automatski prekidač“ (circuit breaker) mehanizam je koji služi za zaustavljanje panične prodaje na tržištima. Isti mehanizam bio je aktiviran i u srijedu, kada je Kospi pao za čak 12 posto.
Oko petine svjetskih zaliha nafte inače se transportuje kroz Hormuški moreuz. Međutim, promet kroz ovaj ključni prolaz gotovo je potpuno zaustavljen otkako je rat počeo prije sedam dana.
Mnogi analitičari očekivali su da bi cijena nafte ove sedmice mogla dostići 100 dolara po barelu. Međutim, tržište je reagovalo mnogo brže – cijena je skočila za 10 posto u svega jednoj minuti, a zatim je za dodatnih 10 posto porasla u narednih petnaest minuta tokom ranog azijskog trgovanja.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko blokada Hormuškog moreuza potraje do kraja marta, cijena nafte mogla doseći rekordne nivoe i premašiti 150 dolara po barelu.
Adnan Mazarei iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju ocijenio je da je ovakav skok cijena bio očekivan s obzirom na obustavu proizvodnje u pojedinim zemljama Perzijskog zaljeva.
„Ljudi shvataju da se ovaj sukob neće brzo završiti“, rekao je Mazarei, dodajući da ciljevi i obećanja koje su postavile Sjedinjene Američke Države postaju „sve nerealniji“.
Rast cijena nafte mogao bi dodatno povećati troškove derivata poput mlaznog goriva, ali i važnih sirovina za proizvodnju vještačkih đubriva.
Iako se većina fizičkih zaliha nafte iz zemalja Zaljeva isporučuje azijskim kupcima, već se pojavljuju znakovi da azijski potrošači podižu cijene američkog prirodnog gasa. Neki tankeri koji su prvobitno plovili prema Evropi čak su promijenili kurs i okrenuli se usred Atlantika.
Američki predsjednik Donald Tramp reagovao je na nagli rast cijena rekavši da su kratkoročna poskupljenja „mala cijena koju treba platiti“ za uklanjanje iranske nuklearne prijetnje.
Istovremeno je američki sekretar za energetiku izjavio da Izrael – a ne Sjedinjene Američke Države – cilja iransku energetsku infrastrukturu, uslijed zabrinutosti zbog rasta cijena goriva na domaćim pumpama izazvanog ratom.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
