Tri dana zaredom ministri energetike SAD-a, Velike Britanije, Japana, Njemačke, Francuske, Kanade i Italije, okupljeni u neformalnu asocijaciju G7, poslali su poruku kako je moguća opcija otpuštanja njihovih rezervi sirove nafte kako bi se stabilizovale cijene i snabdijevanje naftom uzdrmane zbog rata na Bliskom istoku.
Spremni smo preduzeti sve potrebne mjere u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA) kako bismo se uhvatili u koštac s porastom cijena sirove nafte uzrokovanim ratom na Bliskom istoku, poručili su juče iz G7, čije najave već same po sebi pridonose zaustavljanju daljnjeg rasta berzovnih cijena sirove nafte. Potonje cijene u ponedjeljak su otišle i do 120 dolara za barel, nakon što su prije otpočinjanja američko-izraelskih vadušnih udara na Iran iznosile oko 72 dolara za barel, ostvarivši tako rast od čak 67 posto.
Prema objavi francuske vlade, koja trenutno predsjedava G7, ministri energetike članica G7 razmatraju poteze u odnosu na dvije različite vrste šokova.
Trgovački šok povezan s poremećajima u brodskim rutama i usporavanjem saobraćaja za neke brodove te šok u snabdijevanju koji je posljedica pada proizvodnje energije. Ove pojave ne utiču na sve zemlje i regije svijeta podjednako. Njihov uticaj varira zavisno od nivoa energetske zavisnosti, navodi francuska vlada, koja je prvi sastanak ministara energetike organizovala u ponedjeljak kada se u raspravu uključio i izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
Uključivanje Indije
Prema riječima Fatiha Birola, na prvom sastanku razgovaralo se o svim dostupnim opcijama, uključujući stavljanje na raspolaganje tržištu zaliha nafte za hitne slučajeve IEA-e.
Zemlje članice IEA-e trenutno drže preko 1,2 milijarde barela javnih zaliha nafte za hitne slučajeve, a dodatnih 600 miliona barela industrijskih zaliha drži se pod vladinom obvezom, napomenuo je izvršni direktor IEA-e, otkrivši kako o vanrednim mjerama na svjetskom tržištu nafte blisko sarađuje s ministrima Saudijske Arabije, Brazila, Indije, Azerbajdžana i Singapura. Birolov dodatak potvrđuje kako često korišteni epitet za G7 kao „klub ekonomski najjačih zemalja svijeta“ više ne stoji ni kada je riječ o zalihama nafte. Drugim riječima, bez aktivnog učešća zemalja kao što su Kina, Indija ili Brazil više se ne može stabilizovati svjetsko tržište sirove nafte ili se, u najmanju ruku, ne može ostvariti puni učinak.
Dio uticajnih svjetskih medija, pozivajući se na neslužbene izvore upoznate s tokom rasprave u G7, tvrdi kako bi spomenuta zajednica država na tržište mogla plasirati od 300 miliona do 400 miliona tona.
Količine iz rezervi o kojima se raspravlja znatno su veće od količine koju je IEA pustila u promet 2022. nakon skoka cijena uslijed rata u Ukrajini. U to vrijeme IEA je koordinirala puštanje 240 miliona barela, od čega polovina dolazi iz Sjedinjenih Država, piše portal Oilprice.com.
Američka inicijativa
Financial Times tvrdi da je inicijativa za otpuštanjem rezervi sirove nafte došla iz SAD-a, koji je, podsjeća list, donio i odluku da se ukine dio sankcija na rusku naftu kako bi je mogla uvesti Indija. Ipak, najveći doprinos hitnom spuštanju cijena sirove nafte na berzi ispod 100 dolara u ponedjeljak dala je izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da je „rat u Arapskom zalivu gotovo dovršen“. Već do kraja trgovanja na Njujorškoj berzi u ponedjeljak cijena barela sirove nafte tipa Brent pala je na ispod 90 dolara, što se, u bitnom, nastavilo i u utorak.
Trgovanje barelom Brenta na Njujorškoj berzi u srijedu je startalo po cijeni od 87 dolara, da bi se u nastavku zabilježio rast na iznos od preko 90 dolara. Ispod 100 dolara na spomenutom tržištu kapitala na početku trgovanja u srijedu držao se i barel sirove nafte tipa Murban, referentan za proizvodnju i trgovinu naftom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Cijena barela Murbana još je krajem prošle sedmice otišla preko 100 dolara. Gledajući odnos cijena na berzi i političkih odluka oko kontrole rasta tih cijena, očigledno je da se plasiranje svjetskih rezervi sirove nafte čuva kao poluga koja će se aktivirati ako cijena barela ode iznad 120 dolara ili se zadrži na nivou iznad 100 dolara na sedmičnom nivou.
Reakcija OPEC-a
S aktiviranjem poluge otvaranja strateških rezervi oklijeva se i zbog činjenice da je riječ o kratkoročnoj mjeri. Naime, nakon što isprazne dijelove skladišta nafte, članice G7, Kina ili Indija moraju ta skladišta opet popuniti jer im to nalaže briga o energetskoj bedzbjednosti. A povećana potražnja za sirovom naftom ponovo podiže njenu cijenu ako veće narudžbe ne prati povećanje svjetske proizvodnje nafte.
U prvoj reakciji nakon napada SAD-a i Izraela na Iran udruženje osam najvećih svjetskih proizvođača nafte OPEC 1. marta ocijenilo je stanje sa snabdijevanjem stabilnim i čak donijelo odluku o smanjivanju dodatnih plasmana energenta na tržište. U međuvremenu je Iran snažno uzvratio na napade i blokirao Hormuški tjesnac te je došlo do pripadajućih šokova na berzama nafte, tako da se čeka nova odluka OPEC-a, čije su članice Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman. Prema objavi OPEC-a, predstavnici članica trebali bi se sastati tek 5. aprila ove godine. Budući da iranske napade trpe i Saudijska Arabija i UAE, a računajući i izjavu Trampa da je Rusija obećala pomoći da se tržišni šokovi u snabdijevanju naftom ublaže, moguće je da će OPEC izaći sa saopštenjem o novonastaloj situaciji i prije zakazanog sastanka.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
