Kina je uvela neformalni embargo na izvoz dijela gnojiva, što bi moglo dodatno uzdrmati već nestabilno globalno tržište i podstaći novi rast cijena.
Prema informacijama koje su početkom sedmice objavili Bloomberg News, a potom proširio Reuters, Peking je ograničio izvoz gnojiva na bazi azota i kalijuma te određenih fosfornih proizvoda, objavio je Farmer.
Iako odluka nije službeno objavljena, njen je cilj jasan, zaštititi domaće tržište od nestašica u trenutku kada su globalni lanci snabdijevanja pod pritiskom, posebno zbog poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka
Prema industrijskim izvorima, mjere uključuju zabranu ili stroga ograničenja izvoza mješavina azotno-kalijevih gnojiva te pojedinih fosfornih proizvoda. Ova politika dio je šire strategije kineskih vlasti usmjerene na stabilizaciju domaćih cijena i osiguranje dovoljnih količina za vlastite poljoprivrednike.
Efekt domina na globalnom tržištu
Značaj ove odluke dodatno naglašava činjenica da ta zemlja igra ključnu ulogu na globalnom tržištu gnojiva. Vrijednost izvoza prošle je godine premašila 13 milijardi dolara.
Procjene sugerišu da bi između 50 i 75 posto kineskog izvoza moglo biti pogođeno različitim restrikcijama, što bi značilo smanjenje globalne ponude za čak 40 miliona tona.
Izvori iz industrije navode da će, uz postojeće zabrane i kvote za izvoz uree, tek manji broj proizvoda, poput amonijevog sulfata, ostati dostupni za izvoz.
Ograničenja dolaze u izrazito osjetljivom trenutku za svjetsko tržište gnojiva.
Već ranije su poremećaji u snabdijevanju s Bliskog istoka te napetosti u području Ormuskog moreuza, ključne rute za transport sirovina, doveli do rasta cijena.
Kao rezultat toga, međunarodne cijene uree porasle su za oko 40 posto u odnosu na period prije eskalacije sukoba. Sve to dodatno smanjuje dostupnost proizvoda što može izazvati novi val poskupljenja, posebno u zemljama koje ovise o uvozu.
Učesnici konferencije o gnojivima u Šangaju procjenjuju da se ukidanje restrikcija ne može očekivati prije avgusta, odnosno nakon vrhunca kineske izvozne sezone koja traje od juna do avgusta.
Azija pod najvećim pritiskom
Najveće posljedice ove odluke osjetiće azijske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz gnojiva iz Kine.
Među njima su Indija, Indonezija i Tajland. U nekim slučajevima udio Kine u ukupnom uvozu gnojiva dostiže i nekoliko desetaka posto.
Podaci pokazuju da je ta zemlja prošle godine značajan dio izvoza usmjerila i prema Brazilu, Maleziji i Novom Zelandu, pri čemu su pojedine zemlje zavisile od kineskih isporuka i do jedne trećine ukupnog uvoza.
U slučaju Indije, taj udio iznosio je oko 16 posto, prenosi Agroklub.
Analiza kineskih carinskih podataka, ukazuje da je trenutno između polovine i čak 80 posto tog izvoza obuhvaćeno ograničenjima.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
