Rizik da eurozona sklizne u recesiju ako se nastavi sukob na Bliskom istoku više nije samo teorijska prijetnja.
Guverner grčke centralne banke i član Upravnog vijeća Evropske centralne banke Yannis Stournaras upozorio je da su zabrinutosti oko mogućeg pada ekonomije „stvarne i opravdane“, posebno ako rat s Iranom nastavi stvarati poremećaje na strani ponude, prenose Nezavisne.
Stournaras je u intervjuu za kiparski Phileleftheros poručio da je eurozona do sada pokazala određenu otpornost, ali da se zamah rasta vidljivo usporava. Novi energetski šok, izazvan geopolitičkim tenzijama i rizicima za snabdijevanje, dolazi u trenutku kada ekonomija već nije snažna, što situaciju čini osjetljivijom nego u prethodnim krizama.
Energetska zavisnost
Ključni problem za ECB je kombinacija slabijeg rasta i mogućeg ponovnog pritiska na cijene energije. Eurozona je energetski zavisna, pa rast cijena nafte i gasa može brzo pogoditi troškove kompanija, kupovnu moć domaćinstava i inflaciona očekivanja. Međutim, za razliku od 2022. godine, kada je inflatorni šok uslijedio nakon snažnijeg oporavka od pandemije, današnja eurozona ulazi u novi poremećaj sa manjim prostorom za reakciju.
Stournaras upozorava da se eventualno jačanje inflacije sada dešava u uslovima slabijeg ekonomskog rasta, strožih finansijskih uslova i ograničenijeg fiskalnog prostora. To znači da ni vlade ni centralna banka nemaju isti manevarski prostor kao ranije. Države su nakon višegodišnjih kriza opterećene većim dugom, dok monetarna politika i dalje nosi posljedice borbe protiv inflacije.
Za sada, prema njegovim riječima, nije zabilježeno značajno prelijevanje viših cijena energije na ukupnu inflaciju. Ipak, u slučaju ozbiljnijih poremećaja u snabdijevanju ili oštećenja energetske infrastrukture, inflacioni pritisci mogli bi se zadržati i u srednjem roku. Uz to, sama neizvjesnost može zakočiti investicije, odgoditi poslovne odluke i dodatno usporiti rast.
Monetarna politika
Za monetarnu politiku ECB-a ključno će biti trajanje šoka i način na koji će se preliti na ekonomiju. Ako rast cijena energije bude kratkotrajan i bez sekundarnih efekata, poput rasta plata i šire inflacije, ECB možda neće morati mijenjati kurs. Međutim, ako inflacija ponovo značajnije odstupi od ciljanih dva odsto, odgovor bi mogao biti restriktivniji, prenose Financije.hr.
Stournaras je naveo tri moguća scenarija. U prvom, ako se šok pokaže prolaznim, monetarna politika ne bi reagovala. U drugom, ako inflacija privremeno snažno premaši cilj, ECB bi mogao prilagoditi politiku kako bi spriječio sekundarne efekte. U trećem, najtežem scenariju, ako rat i energetski poremećaji izazovu trajno odstupanje inflacije, reakcija centralne banke morala bi biti snažna.
Takav ton pokazuje koliko je pozicija ECB-a kompleksna. Centralna banka ne želi dodatno usporiti ekonomiju, ali ne može ignorisati rizik novog inflacionog talasa. Upravo zato će razvoj situacije u vezi s Iranom imati ključan uticaj ne samo na geopolitiku, već i na kamatne stope, investicije i ekonomske izglede eurozone.

Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana


