Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je na Beogradskom energetskom forumu da je Srpska opredijeljena da što više investira u sektor energetike kao odgovor na trenutne izazove u svijetu.
Đokić je napomenuo da su u Republici Srpskoj trenutno otvorene investicije vrijednosti oko 5,29 milijardi maraka, a samo u sektoru energetike ima 37 zaključenih ugovora koji su u različitim fazama realizacije.
– Radimo na razvoju magistralnog gasovoda kroz Republiku Srpsku. Riječ je o ugovorenoj investiciji vrijednosti 1,29 milijardi KM koja počinje da se realizuje u julu. To je za Republiku Srpsku od izuzetne važnosti, kao što je i važno da sačuvamo svoj suverenitet i energetsku nezavisnost, ali i da budemo dio ukupnih evropskih procesa – naveo je Đokić.
Đokić je na panelu “Energetska tranzicija Јugoistočne Evrope: saradnja, otpornost, liderstvo” rekao da se radi na tome, naglasivši da je veoma značajna međudržavna saradnja kako bi se realizovali projekti, poput gradnje Hidroelektrane “Buk Bijela”.
On je najavio da će Republika Srpska do 2028. godine završiti nekoliko važnih elektroenertegskih projekata poput gradnje hidroelektrana i solarnih elektrana i učiniti sve da i dalje napreduje u ovom sektoru.
– Svjesni smo svih izazova, a za nas je trenutno najproblematičnija primjena modela CBAM. Očekujemo da će i Repubika Srpska i BiH biti izuzete od pune primjene onoga što je ovim modelom definisano jer bi to moglo imati izuzetno negativene efekte, ne samo na ukupnu industrijsku aktivnost, već i na građane zbog velikog i naglog skoka cijene energije, što je nedopustivo – rekao je Đokić.
On je ocijenio da se region sve bolje energetski povezuje i da su zemlje sve uspješnije u obezbjeđivanju diversifikacije izvora snabdijevanja energije, prvenstveno gasa.
Đokić je rekao da Republika Srpska gradi magistralni gasovod dužine 500 kilometara, što je izuzetno vrijedna investicija koja će u narednih pet godina biti finansirana vlastitim sredstvima.
– Ali, zabrinuti smo da li ćemo imati mogućnost pristupa izvorima snabdijevanja na način kakav danas vidimo. Primjer je “Sjeverni tok”. Evropa ga je gradila sa Gaspromom, a koštao je oko 17 milijardi evra. Danas je taj projekat neupotrebljiv i sprečava se njegovo organizovano korištenje – naveo je Đokić.
On je naveo da se postavlja pitanje da li u nekom trenutku i “Turski tok”, koji je vrijedan sedam milijardi evra, može da bude eliminisan na sličan način, iz političkih razloga, zbog čega se nameće pitanje da li će veliki investitori u narednom periodu biti dugoročno zaštićeni od političkih uticaja.
– Smatramo da bi evropska politika trebala da obrati pažnju na svoje partnere i velike investitore poput onih koji su gradili “Sjeverni tok”. Nama je prevashodni cilj da u Republici Srpskoj i BiH iznutra damo doprinos opštoj sigurnosti i stabilnosti u zemlji. Do sada smo uspijevali u tome uz ogromne napore – naglasio je Đokić.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
