Površine pod krompirom u Evropi konstantno se smanjuju, iako su potrebe za ovom povrtarskom kulturom sve veće. Kako da domaći proizvođači iskoriste ovu priliku? Neki od načina ponuđeni su na predavanju koje je organizovao Poljoprivredni klaster GLS u Novoj Topoli kod Gradiške.
Boro Topolović iskoristio je povoljne vremenske uslove i proizveo rani krompir. Međutim, trenutne cijene na tržištu jedva da pokrivaju proizvodne troškove.
– Nismo imali ranih mrazeva i prinosi su odlični mada je cijena prepolovljena u prodaji i u odnosu na prošlu godinu je polovična – kaže povrtar iz Dušanova Boro Topolović.
Agroekonomisti domaćim proizvođačima savjetuju proizvodnju krompira za preradu, prvenstveno za pomfrit. Osim promjene sortimenta, da bi opstali na tržištu, potrebne su i druge promjene.
– Ima perspektive ovdje za sve proizvođače krompira koji će što brže da mjenjaju sebe. Znači trebaju da mjenjaju stvari koje su vezane za tehnologiju, trebaju više da se mehanizuju i specijalizuju i takođe smo pominjali potrebu da se udružuju – naglašava agroekonomist Živko Bugarčić.
Dodatnu vrijednost krompir iz Lijevča polja mogao bi postići procesom brendiranja.
– Vizija našeg klastera jeste da radi na brendiranju različitih proizvodnji koje imaju perspektivu na ovom području, a krompir je svakako jedna od tih vrsta. Naš cilj jeste da brendiramo lijevčanski krompir u narednom periodu ali to moramo da uradimo na prilično oprezan i siguran način – rekao je Bojan Đikić, direktor Poljoprivrednog klastera GLS.
Ovog proljeća na području Gradiške, Laktaša i Srpca krompirom je zasijano oko 450 hektara. Da bi mogli biti rentabilni na tržištu i pri niskim cijenama, ratari trebaju da ostvare prinose od 25 tona po hektaru.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
