Privreda nastavlja uzlaznom putanjom

Izvoz robe iz BiH u inostranstvo u prvom kvartalu ove godine iznosio je 4,4 milijarde KM i veći je za 2,5 odsto u odnosu na isti period lani, što je prema riječima privrednika ohrabrujući pokazatelj nastavka pozitivnih trendova razvoja u neizvjesnim ekonomskim uslovima.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u prvom kvartalu ove godine, istovremeno s rastom izvoza skočio je i uvoz koji je bio težak 6,542 milijarde maraka što je za 3,8 odsto više u odnosu na godinu ranije.

– Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 67,2 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit bio 2,142 milijarde KM – objavila je Agencija za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje EU u prvom kvartalu iznosio je 3,252 milijarde KM, što je za 2,3 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, a uvoz 3,89 milijardi KM, što je više za 10,2 odsto.

Daleko bolje rezultate u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH je ostvarila sa zemljama CEFTA gdje je izvoz u prvom tromjesečju iznosio 835 miliona KM, što je za 3,9 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz istovremeno smanjen za 4,7 odsto.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kaže za “Glas” da se pozitivni trendovi, koji su obilježili prošlu godinu, nastavljaju i ove.

– Tokom 2022. godine parametri uvoza i izvoza bili su daleko veći nego u 2021. zbog čega je važno da sada imamo još bolje razvojne rezultate. To je posebno značajno jer je u pitanju prvi kvartal budući da su januar i februar “mrtvi” mjeseci s najmanjim obimom spoljnotrgovinske razmjene. Podaci su posebno ohrabrujući jer je privreda Srpske, BiH pa i Evropske unije u neizvjesnoj situaciji, narudžbe nisu na konstantnom nivou – kazuje Ćorić.

Kada su u pitanju ostvareni rezultati sa zemljama CEFTA, Ćorić kaže da je Srbija glavni spoljnotrgovinski partner BiH odakle na naše tržište stiže najviše robe široke potrošnje.

– Budući da je uvoz smanjen smatram da je došlo do pada potražnje za robom široke potrošnje koja je usljed visoke inflacije drastično poskupjela i to platežna moć stanovništva ne može ispratiti pa su samim tim potrebe za uvozom smanjene – objašnjava Ćorić.

Ekonomista Marko Đogo ističe da su inflacija i lanci snabdijevanja unazad dvije godine dominantne sile koje oblikuju kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

– Razlika u stopi inflacije je ta koja determiniše agregatnu tražnju i ona je generalno viša u zemljama CEFTA, a niža u razvijenim državama što dovodi do toga da nam pokrivenost uvoza izvozom pada spram razvijenih zemljama, a raste spram onim manje razvijenih. Tamo gdje je viša inostrana inflacija od domaće, imamo podsticaj da masovnije izvozimo jer smo cjenovno konkurentniji – pojasnio je Đogo.

Dodao je da je spoljnotrgovinski deficit opadajući problem.

– Kako se zemlja razvija tako raste i pokrivenost uvoza izvozom. Sve zemlje EU neposredno prije ili nakon ulaska u Uniju postigle su punu pokrivenost i to vjerovatno očekuje BiH. Koliko god se ekonomska situacija činila komplikovanom iz godine u godinu živimo sve bolje a domaća privreda, iako još slaba, postaje sve konkurentnija – naveo je Đogo.

Domaće

Pero Ćorić kaže da je jedan od načina da se smanji spoljnotrgovinski deficit kupovina domaćih proizvoda.

– Treba težiti situaciji da ne uvozimo proizvode koje imamo svoje i da prilikom kupovine olako ne posežemo za uvoznom robom koja je često slabijeg kvaliteta, a skuplja. Ako budemo više cijenili svoje pomoći ćemo državi i privredi koja bi se osposobila i ohrabrila za osvajanje novih tržišta, čime bi i spoljnotrgovinski deficit bio manji – kazao je Ćorić.