I Srpska će dobiti registar dijaspore, što je, po riječima demografa, jako koristan potez i otvara mogućnost dodatnih ulaganja iseljenika u rodni kraj.
Dvadesetogodišnji Andrej Krupljanin, medicinski tehničar u Bazelu u Švajcarskoj, koji je rođen u Banjaluci, ističe da je i te kako zainteresovan da ulaže u svoj zavičaj.
“Naravno, cilj mi je da se ovdje dodatno školujem, da se usavršavam i izgradim karijeru koja bi mi uvećala prihode. Svakako da sam zainteresovan da dio novca koji ovdje zaradim uložim u neku nekretninu ili slično u Republici Srpskoj”, ističe Krupljanin u izjavi za “Nezavisne novine”.
Primjera kao što je Andrejev, prema riječima demografa, biće još, ako se mogućnosti registra dijaspore iskoriste na adekvatan način. Štaviše, stručnjaci ističu da bi to moglo doprinijeti i povratku građana Srpske koji su nedavno otišli u inostranstvo, dok je one, koji su otišli davno, teže vratiti. Demografi, naime, kažu da Srpska treba otvoriti put za investicije dijaspore u RS, uz određene benefite, kako bi iseljenici, primjera radi, zapošljavali najmanje pet ljudi, a vremenom će se, uvjeravaju, određen broj njih i vraćati.
“To je izuzetno dobar potez. Jako je bitan ako ćemo ići dalje u saradnju sa dijasporom, a prije svega mislim na investicije. Kada im se otvori sigurnost za investiranje, oni će se i vraćati. To je recept koji se u nekim zemljama u svijetu pokazao kao odličan”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Stevo Pašalić.
Za prvi period, da bi se takve investicije izvana privukle, potrebno je uvesti neke povlastice kao što je, recimo, oslobađanje od poreza na dobit.
“Ja ću vam navesti primjer Bijeljine, a vjerovatno je slična situacija i u Banjaluci. Najveći broj stanova kupili su naši ljudi iz dijaspore. Znači, oni hoće da ulažu novac ovdje. Ali takav registar je izuzetno koristan i za investicije kao što je proizvodnja i slično”, naveo je Pašalić.
I Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, kaže da je saradnja sa dijasporom od velikog značaja za institucije RS.
“Činjenica je da značajan broj naših građana živi u dijaspori, ali i da želi da održi veze sa Republikom Srpskom zbog porodičnih, prijateljskih, ali i poslovnih razloga. Naša namjera je da saradnju podignemo na viši nivo, uredimo odgovarajućim dokumentima i stvorimo uslove da ostvarimo nekoliko ciljeva i prioriteta koji su postavljeni našim strateškim dokumentima”, kaže Klokić za “Nezavisne novine”. Kako ističe, prije nekoliko dana Vlada Srpske usvojila je i Akcioni plan, kojim će se konkretizovati prioriteti iz Strateškog plana za saradnju sa dijasporom Srpske.
“Takođe, želim da istaknem da je Uredba za uspostavljanje i vođenje registra dijaspore upućena u proceduru za usvajanje. To je neophodni korak kako bismo mogli da evidentiramo našu dijasporu i na osnovu toga da planiramo adekvatnu saradnju”, rekao je Klokić. Na taj način, istakao je, Srpska će dobiti preciznije podatke o broju iseljenika, strukturi i kvalifikacijama pripadnika dijaspore.
“S ovim informacijama moći ćemo da adekvatnije planiramo aktivnosti, kao i da uključimo određene pojedince, udruženja i organizacije u njihovo sprovođenje. Namjera nam je da kreiramo mrežu koja je aktivna, a podstaknuće komunikaciju, razmjenu znanja i iskustava između dijaspore. Naglašavam da je saradnja obostrana, što znači da će i dijaspora moći da predlaže odgovarajuće aktivnosti”, naveo je Klokić.
Podsjetimo, nedavno je i ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio da je plan Ministarstva da se sačini registar dijaspore, odnosno pokuša da se na neformalan način popišu i okupe Srbi u rasijanju.
Upis već počeo
Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske, pozvao je građane u dijaspori da posjete internet stranicu za dijasporu www.dijasporars.com i da ispune odgovarajuću formu i upišu se u registar. “Uskoro će biti organizovana i šira promotivna kampanja u saradnji sa našim predstavništvima u inostranstvu kako bismo upoznali što veći broj građana s ovom inicijativom i podstakli ih da se upišu u ovaj registar”, naveo je Klokić.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
