Sve tri hidroelektrane u Republici Srpskoj koje posluju u koncernu “Elektroprivrede RS” su u šest mjeseci ove godine poslovale pozitivno, odnosno imale su veće prihode u odnosu na rashode, pokazuju finansijski podaci koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.
Tako u finansijskom izvještaju “Hidroelektrana na Trebišnjici” iz Trebinja piše da su za šest mjeseci ove godine imali ukupne prihode od 32.089.280 KM, dok su ukupni rashodi iznosili 30.692.919.
Ovim je ostvarena dobit od 1.396.361 KM, prenose Nezavisne.
Ipak, to je dosta manje u odnosu na prvu polovinu prošle godine, kada je ostvarena dobit od 5.389.626 KM.
Tada su prihodi iznosili 37.843.653 KM, a rashodi 32.454.027 KM.
Kada su u pitanju “Hidroelektrane na Drini” iz Višegrada, u finansijskom izvještaju stoji da su oni poslovali pozitivno, ali je ostvarena dobit minimalna, svega 184.702 KM.
Ukupni prihodi iznosili su 18.876.975 KM, dok su ukupni rashodi 18.692.273 KM.
Ovo je bolji rezultat za HE iz Višegrada u odnosu na prvu polovinu prošle godine, kada su poslovali negativno, odnosno bili su u minusu oko 700.000 KM.
U šest mjeseci prošle godine ukupni prihodi iznosili su 18.395.539 KM, dok su ukupni rashodi bili 19.096.435 KM.
Najbolji rezultat ostvarile su “Hidroelektrane na Vrbasu” iz Mrkonjić Grada, koje su za šest mjeseci ove godine imale dobit veću od četiri miliona KM.
Kako piše u finansijskom izvještaju ovog preduzeća iz Mrkonjić Grada, u prvoj polovini ove godine oni su imali ukupne prihode od 13.067.522 KM, dok su ukupni rashodi bili 8.656.573 KM.
“Hidroelektrane na Vrbasu” su imale bolji rezultat nego u prvoj polovini prošle godine, kada su ukupni prihodi iznosili 11.313.984 KM, a ukupni rashodi 8.514.716 KM, te je ukupna dobit preduzeća bila 2.799.268 KM.
Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, prije nekoliko dana je izjavio da je ovo preduzeće sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali da će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna.
“Za proteklih 19 mjeseci, samo jedan mjesec je bio nešto iznad plana i to mart 2025. godine, a ostalih 18 su bili hidrološki ispod prosjeka i planova. To znači da su ostvarenja jeftine električne energije koja se dobija u hidroelektranama mnogo niža, odnosno morali smo to nadomjestiti kupovinom električne energije po mnogo većoj cijeni od one po kojoj energiju prodajemo građanima i privredi Srpske”, naveo je Petrović.