Vinogradarstvo ima veliki potencijal za unapređenje iskorišćavanja prirodnih resursa, posebno na terenima povoljnim za podizanje vinograda. Pored toga, razvoj vinogradarstva može značajno doprinijeti i razvoju turizma povezanog sa proizvodnjom vina.
Paralelno sa razvojem proizvodnje, neophodno je raditi i na razvoju tržišta kroz strategije diferencijacije proizvoda i promociju. Kultura konzumiranja vina treba biti promovisana, posebno među mlađim potrošačima, uz naglasak na odgovornu potrošnju.
Prema publikaciji “Lokalne i globalne strategije vinogradarstva i proizvodnje vina u Republici Srpskoj”, autora Tatjane Jovanović-Cvetković i Dragutina Mijatovića, vinogradarstvo i vinarstvo su grane poljoprivrede koje imaju značajan potencijal za razvoj u Republici Srpskoj, iako trenutno zauzimaju manji udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Ove grane, prema procjenama, direktno utiču na život oko 5% svjetske populacije, dok ukupne svjetske površine pod vinogradima iznose 7,449 miliona hektara.
Stanje u Srpskoj
Bosna i Hercegovina ima oko 3.257 hektara vinograda, od čega 600 hektara pripada Republici Srpskoj. Proizvodnja grožđa u Republici Srpskoj iznosi oko 5.500 tona godišnje, dok se proizvede približno 3,24 miliona litara vina.
Ova proizvodnja koncentrisana je u dva glavna vinogradarska regiona: Hercegovinu, sa povoljnijim klimatskim uslovima, i sjeverni dio Republike Srpske, gdje se vinogradarstvo polako obnavlja.
Vinarstvo u Hercegovini
Regija Hercegovine, naročito Mostarsko vinogorje, ima znatno povoljnije klimatske karakteristike za vinogradarstvo. Ova regija poznata je po proizvodnji bijelih autohtonih sorti, kao što su žilavka i bena, kao i uvoznih sorti kao što su Chardonnay, smederevka, i tamjanika. Crvene sorte koje dominiraju uključuju vranac, Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah i Pinot Noir. Hercegovačka vina već su dobro poznata na domaćem i inostranom tržištu, zbog čega ova regija ima veliki potencijal za dalji rast.
Sjever Republike
Vinogradarstvo u sjevernom dijelu Republike Srpske počelo je sa obnovom nakon 2004. godine, posebno u Kozaračkom, Ukrinskom i Majevskom vinogorju. Privatne inicijative omogućile su podizanje modernih vinograda sa sortama poput Chardonnay, Riesling, Sauvignon Blanc, Cabernet Sauvignon, Merlot i Syrah. Pored ovih klasičnih sorti, uzgajaju se i hibridne sorte otporne na niske temperature, kao što su panonija i morava.
Izazovi i mogućnosti
Među glavnim izazovima vinogradarstva i vinarstva u Republici Srpskoj ističu se nedostatak moderne tehnologije za preradu grožđa i proizvodnju visokokvalitetnih vina, te visoka cijena opreme i ambalaže. Poseban problem predstavlja nedovoljna zaštita geografskog porijekla vina, što je neophodno kako bi se povećala konkurentnost na tržištu.
U cilju poboljšanja naučno-istraživačkog rada, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci kroz Institut za hortikulturu vodi Laboratoriju za ampelografiju i vinarstvo. Institut je aktivan i u identifikaciji i očuvanju autohtonih sorti vinove loze kroz Program očuvanja biljnih genetičkih resursa Republike Srpske.
Vinogradarstvo ima značajan potencijal za razvoj u Republici Srpskoj, posebno kroz rejonizaciju, poboljšanje tehnologije, i promociju vina. Povezivanje proizvođača u jedinstvene klastere i promocija vina kao proizvoda visoke vrijednosti može značajno doprinijeti unapređenju ovog sektora. Takođe, razvoj turizma povezanog sa proizvodnjom vina može pružiti dodatne mogućnosti za ruralni razvoj i ekonomski rast, piše AgriTech.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
