Pad cijene zlata na svjetskom tržištu za više od tri odsto predstavlja kratkoročnu korekciju, a ne dugoročan trend, ocijenio je ekonomista Vojan Lučić, ističući da građani Republike Srpske ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na ulaganje u plemenite metale, već da razmišljaju o diversifikaciji štednje i investicija.
Gostujući u programu RTRS-a, Lučić je rekao da je zlato tradicionalno “sigurno utočište” u periodima geopolitičkih kriza i ekonomske neizvjesnosti, ali da njegova cijena zavisi od više faktora, uključujući monetarnu politiku velikih centralnih banaka, inflaciju i jačanje američkog dolara.
– Smatram da je trenutni pad cijene zlata samo korekcija i očekujem da će zlato nastaviti da jača, jer se globalna situacija ne smiruje. Ukoliko se sukobi u svijetu nastave, nije isključeno da cijena do kraja godine premaši i 5.000 dolara – rekao je Lučić.
Govoreći o mogućnostima ulaganja u Republici Srpskoj, istakao je da građani imaju više opcija za očuvanje vrijednosti novca, među kojima su obveznički i investicioni fondovi, kao i Evropski dobrovoljni penzijski fond.
Prema njegovim riječima, obveznice predstavljaju jednu od najsigurnijih investicija za početnike, dok investicioni fondovi mogu donijeti veće prinose, ali uz viši nivo rizika.
Lučić smatra da je finansijska pismenost u Republici Srpskoj i dalje na nezadovoljavajućem nivou, ali da postoje pomaci zahvaljujući aktivnostima institucija Republike Srpske.
– Posebno je značajno što je Vlada Republike Srpske prepoznala važnost finansijskog opismenjavanja i pokrenula aktivnosti koje bi trebalo da građanima približe tržište kapitala i mogućnosti investiranja – rekao je on.
Naglasio je da građani tradicionalno ulažu u nekretnine, ali upozorava da koncentrisanje cjelokupne imovine u jednu vrstu ulaganja povećava rizik.
– Dobro je imati dio sredstava u nekretninama, dio u hartijama od vrijednosti, dio u zlatu ili drugim oblicima ulaganja. Diversifikacija je najbolji način zaštite imovine – poručio je Lučić.
On očekuje da će američke Federalne rezerve i dalje voditi restriktivnu monetarnu politiku u skladu sa interesima američke ekonomije, što će i ubuduće imati značajan uticaj na globalna finansijska tržišta, uključujući i kretanje cijene zlata.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
