Infrastruktura

Saobraćajnu infrastrukturu Republike Srpske čine mreže drumskog i željezničkog saobraćaja, luka u Šamcu, pristanište u Brodu i aerodrom u Banjaluci.

Više od 90% ukupne količine robe u Republici Srpskoj prevozi se drumskim saobraćajem.

Jedino željezničko preduzeće na teritoriji Republike Srpske su “Željeznice Republike Srpske” a.d. Doboj, a glavna djelatnost preduzeća je prevoz robe i putnika. Republika Srpska ima oko 425 km željezničke mreže.

Aerodrom Banja Luka je jedini aerodrom u Republici Srpskoj otvoren za međunarodni saobraćaj, a dugoročnim planom razvoja ovog preduzeća predviđeno je preuzimanje liderske pozicije u kargo saobraćaju u regionu.

Kada je u pitanju telekomunikaciona infrastruktura Republike Srpske, fiksne telekomunikacione usluge obezbjeđuje većinom “Telekom Srpske. Mobilnu telefoniju, većinom, obezbjeđuju tri operatera jake tržišne snage: “M:tel, “BH Telecom” i “Eronet”.

“Pošte Srpske” su javni poštanski operater koji je trenutno jedini u mogućnosti da pruža univerzalne poštanske usluge na cijeloj teritoriji Republike Srpske.

Putevi Republike Srpske nadležni su za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju magistralnih i regionalnih puteva, objekata na putevima i prohodnost i bezbjednost saobraćaja na putevima.

Na godišnjem nivou preduzeće Željeznice Republike Srpske a.d.Doboj prevezu oko 5 000 000 tona raznih vrsta roba, od toga oko 50 % čine robe za izvoz, 20% robe u uvozu i 30% robe u tranzitu.

U Republici Srpskoj djeluju tri mobilna operatera: m:tel, BH Telekom i Eronet.  U aprilu 2019. godine telekom operateri dobili su licencu za pušatnje u promet 4G mreže.

106 km dužina autoputeva
425 km dužina željezničke mreže
1.600.000 m² aerodromski kompleks Banja Luka
225 Pošta Srpske

Transport i komunikacija

U nastavku pročitajte sve potrebne informacije o transportu i komunikaciji unutar Republike Srpske i ka vani.

Drumski saobraćaj

Drumskim saobraćajem u Republici Srpskoj prevozi se više od 90% ukupne količine robe. Putnu mrežu u Republici Srpskoj čini:

  • 106 km autoputeva;
  • preko 4.200 magistralnih i regionalnih puteva
  • preko 6.000 lokalnih puteva

Usvojenim strateškim i planskim dokumentima Republike Srpske, pored izgrađenog autoputa Banja Luka – Gradiška i Banja Luka – Doboj, planirana je izgradnja autoputeva na sljedećim dionicama:

  • Vukosavlje – Bijeljina – granica s Republikom Srbijom (Rača), dužine 68 km,
  • Doboj – Vukosavlje (autoput na koridoru Vc), dužine 46,6 km,
  • Banja Luka – Novi Grad, dužine 71 km i
  • Glamočani – Mrkonjić Grad – Mlinište – granica sa FBiH, dužine 93 km.

Usvojenim strateškim i planskim dokumentima Republike Srpske, planirana je izgradnja brzih puteva u Republici Srpskoj:

  • Lukavica – Pale – Sokolac – Rogatica – Ustiprača – Višegrad – granica s Republikom Srbijom (SEETO, Ruta 3),
  • Bijeljina – Zvornik – Sokolac,
  • Trebinje – Gacko – Foča – Ustiprača – Višegrad,
  • Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina,
  • Banja Luka – Čelinac – Kotor Varoš – Obodnik.

Usvojenim strateškim i planskim dokumentima Republike Srpske, planirana je izgradnja magistralnih i regionalnih puteva u Republici Srpskoj:

  • Izgradnja magistralnog puta MI 111 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) (Ruta 2b),
  • Izgradnja magistralnog puta MI 109 Brod na Drini (Foča) – Tjentište (nova trasa)
  • Izgradnja magistralnog puta MII 502 Bronzani Majdan – entitetska granica,
  • Izgradnja regionalnog puta RI 6102 Nevesinje – Berkovići,
  • Izgradnja regionalnog puta RI 1104 Gornji Podgradci – Mrakovica,

Željeznički saobraćaj

“Željeznice Republike Srpske” a.d. Doboj su jedino željezničko preduzeće na teritoriji Republike Srpske, čija je glavna djelatnost prevoz robe i putnika. Republika Srpska ima oko 425 km željezničke mreže, od čega je u eksploataciji oko 385 km, a 90% pruge je elektrificirano za napon od 25 kV. “Željeznice Republike Srpske” prevoze oko 170.000 putnika godišnje i oko pet miliona tona robe.

“Željeznice Republike Srpske”, u saradnji s Vladom Republike Srpske i Svjetskom bankom, sprovode restrukturiranje ovog preduzeća, kako bi postigle finansijsku stabilnost i zauzele svoje mjesto u mreži evropskih željeznica.

Restrukturiranje podrazumijeva vlasničko, organizaciono i finansijsko restrukturiranje i plan investicija za narednih 10 godina.

“Željeznicama Republike Srpske” neophodna su ulaganja u infrastrukturu i nabavku vučnih sredstava, te putničkih elektro i dizel motornih garnitura zbog podizanja kvaliteta usluga u prevozu putnika.

Za remont pruge na pružnom pravcu Banja Luka – Novi Grad – granica Republike Hrvatske trenutno se vode razgovari s kineskim preduzećima.

Pravac Doboj (Srpska Kostajnica) – Šamac je spreman za izvođenje radova na remontu. Procjena je da je cijena oko 140 miliona evra, od čega bi značajna sredstva bila dostupna iz grant sredstava (do 50%).

Pravac (Doboj) Tuzla – Zvornik – granica Republike Srbije, na kojem se nalazi tunel Križevići, je neelektrificiran i potreban mu je remont. Planirana je nabavka studijskih projekata iz IPA 2017. godine.

Luke

Pored luke u Šamcu, koja je osposobljena za prihvat brodova nosivosti do 1.500 tona i pretovar tereta, u Rafineriji Brod otvoreno je pristanište za pretovar nafte i naftnih derivata, a u planu je izgradnja i pristaništa u Gradišci i Rači.

Aerodromi

Aerodrom Banja Luka je jedini aerodrom u Republici Srpskoj otvoren za međunarodni saobraćaj. Od 2013. godine uvedena je redovna linija “Air Serbije” Beograd – Banja Luka – Beograd.

Od zimskog reda letenja 2018. godine, sa banjalučkog aerodroma uspostavljeni su letovi “Ryanaira” za Brisel, Memingen i Stokholm. Letovi se realizuju dva puta sedmično prema sve tri destinacije.

Od aprila 2019. godine kompanija “Ryanair” uvela je i liniju Banja Luka – Berlin – Banja Luka, dva puta sedmično. Očekivanja ove avio-kompanije su da će letovima na ove četiri destinacije omogućiti prevoz više od 135.000 korisnika preko banjalučkog aerodroma.

Tokom ljeta 2018. godine realizovani su i čarter letovi za Antaliju, a od 2019. godine i čarter letovi za Grčku. Takođe, u toku su pregovori u vezi sa uspostavljanjem direktne avio-linije Banja Luka – Moskva i Banja Luka – Beč.

Aerodrom Banja Luka ima odličnu geografsku poziciju u BiH, odlične vremenske uslove za letenje i ljeti i zimi i jedini je aerodrom u BiH s mogućnošću slijetanja iz oba pravca, a aerodromski kompleks se proteže na 1.600.000,00 m2.

Aerodrom raspolaže pistom dužine od 2.600 h 45 metara i pratećim saobraćajnicama i platformama, te rekonstruisanom pristanišnom zgradom sa sadržajima potrebnim za prihvat i otpremu putnika za međunarodne letove.

U toku je izgradnja modernog kargo objekta površine 1.360 m2 koji će uz modernu i savremenu opremu (vertikalni kargo utovarivač, električni viljuškari, rendgen uređaj i metal-detektorskih vrata) omogućiti brz i siguran utovar svih vrsta robe koja se može prevoziti avionima. Usluge koje pruža aerodrom su: prihvat i otprema vazduhoplova, putnika i prtljaga; prihvat i otprema robe i skladištenje robe; prodaja mlaznog goriva – JET A1; usluge VIP salona; ugostiteljske usluge; trgovinske usluge; parking prostor za smještaj 100 vozila.

Aerodrom može primati i opsluživati avione srednje kategorije. Udaljenost Aerodroma Banja Luka od grada Banja Luka je 23 km, od autoputa Beograd – Zagreb 35 km, udaljenost od rijeke Save je 18 km, udaljenost od željezničke pruge 18 km, od autoputa Banja Luka – Gradiška jedan km, kao i od glavnog magistralnog puta oko jedan km.

Dugoročnim planom razvoja planirano je da aerodrom postane kargo lider u regiji.

Telekomunikacije

U nastavku pričitajte nešto više o telekomunikacijama Republike Srpske.

Fiksna telefonija

Fiksne telekomunikacione usluge u Republici Srpskoj obezbjeđuje većinom “Telekom Srpske”, kao operater jake tržišne snage, ali su na tržištu prisutni i drugi operateri. Ukupan broj pretplatnika fiksne telefonije na mreži operatera “M:tel”, zaključno sa 31.12.2018. godine, iznosi 227.251.

Mobilna telefonija

U Republici Srpskoj djeluju tri mobilna operatera jake tržišne snage: “M:tel, “BH Telecom” i “Eronet”, te drugi operateri.

Ukupan broj pretplatnika na mreži operatera “M:tel”, zaključno sa 31.12.2018. godine, iznosi 1.321.627.

Internet

U Republici Srpskoj ukupan broj internet korisnika iznosio je 143.001, što je za 6,7% više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi ukupnog broja internet korisnika najznačajnije učešće imaju korisnici paketa integrisanih usluga 67,4%. Ukupan broj korisnika integrisanih usluga je 109.543, što je za 12,8% više u odnosu na prethodnu godinu.

Poštanski saobraćaj

Poštanske usluge u Republici Srpskoj pružaju “Pošte Srpske”, kao javni poštanski operater (JPO) Republike Srpske, i ostali poštanski operateri.

“Pošte Srpske” kao javni poštanski operater Republike Srpske punopravan su član Svjetskog poštanskog saveza i Post Europa, s međunarodnim IMPC kodom za pružanje usluga u međunarodnom saobraćaju. Što se tiče ispunjavanja međunarodno preuzetih obaveza u pogledu kontinuiteta i dostupnosti poštanskih usluga, trenutno je jedino JPO u stanju da obezbijedi pružanje univerzalne poštanske usluge (UPU) na cijeloj teritoriji Republike Srpske.

“Pošta Srpske” svoje usluge pružaju u 225 pošta, od čega je 189 dostavnih pošta. Prosječan broj stanovnika po jednoj pošti iznosi 5.447. Broj dostavnih rejona je 1.083, prosječan broj stanovnika po jednom dostavnom rejonu iznosi 1.132. Sa druge strane, privatni poštanski operateri poštanske usluge pružaju uglavnom u urbanim područjima i koncentrišući se na velike korisnike.