Vlada Republike Srpske će i u narednom periodu u kome će trajati kriza, kao i u prethodnom vremenu pandemije, na koji se ona samo nastavila, na različite načine djelovati kako ne bismo imali veće i dugoročnije posljedice u oblasti poljoprivrede, zaključeno je na otvaranju Međunarodnog simpozijuma poljoprivrednih nauka “Agro Res” u Trebinju.
Napominjući da je u pandemiji Vlada djelovala subvenciono, dijelila sjetvene pakete i slično ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić, koji je otvorio simpozijum, istakao je da se i u ovoj kriznoj godini izdvajaju dodatna sredstava kako bi se olakšalo ovoj privrednoj grani.
“Ove godine smo odvojili dodatna sredstva i uplatili ih poljoprivrednicima još prije same proizvodnje, tako da smo u 2022. godinu ušli sa agrarnim budžetom od 75 miliona, a sada već imamo 99 miliona, odnosno, izdvojili smo dodatnih 24 miliona i već naredne sedmice idemo sa novom intervencijom za proizvođače mlijeka, što će iznositi oko 105 miliona”, pojasnio je on.
Kaže da Republika Srpska nema kriznih situacija kada je u pitanju proizvodnja, jer pšenica je u dobrom stanju, a u narednih mjesec dana očekuje se da li će biti novih padavina za nalivanje zrna, dok se dosta očekuje i od ostalih proizvoda, jer do sada nije bilo problema sa voćarskom i povrtarskom proizvodnjom.
On dodaje da evropski kontinent može proizvesti dovoljno hrane, sa kojom po njegovom mišljenju neće biti problema u budućnosti, ali za cijene niko ne može garantovati, jer nema naznaka da će one padati, dok ovakva situacija vjerovatno neće biti ovako pozitivna u drugim mnogoljudnijim zemljama na drugim kontinentima.
“Mi nikad nismo kupovali pšenicu ni iz Rusije ni iz Ukrajine, već iz Srbije, ali i Mađarske i Hrvatske, tako da ne očekujemo veće probleme u našoj regiji, već u globalnom pogledu, što može izazvati i migracije u svijetu zbog nedostatka hrane“, dodao je on.
Budući da je glavno pitanje ovogodišnjeg, jedanaestog po redu simpozijuma, da li ćemo uspjeti obezbijediti dovoljno hrane za populaciju i kakva je situacija u regionu i u zemlji i svijetu, u Trebinju se okupio veliki broj stručnjaka, sa blizu 200 prijavljenih radova i 500 autora koji će pokušati dati najbolje odgovore na ovaj problem i njegovo prevazilaženje.
Željko Vaško, prodekan za naučnoistraživački rad i međunarodnu saradnju na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci je potvrdio da na simpozijumu dominiraju upravo teme postojeće krize i njen uticaj na eventualni nedistatak hrane.
“Mladi stručnjaci i sve naše kolege iz svijeta će pomoći u toj krizi, što ćemo i ovdje čuti, jer je okupljanje ljudi jako bitno zbog razmjene ideja i znanja, ali se stvaraju i prilike za apliciranje na nove projekte”, rekao je Vaško, napominjući da je banjalučki Poljoprivredni fakultet u posljednje tri godine uspio da dobije dva projekta iz fondova Evropske unije.
Branimi Nježić, predsjednik Organizacionog odbora simpozijuma je rekao da su se bazirali na dva fokusa i to na resurse mladih stručnjaka, sa 25 radova master i doktorskih studija iz BiH i zemalja okruženja, a drugi cilj su vodeći stručnjaci iz svijeta koji će svoja znanja i iskustva prenijeti upravo mladim kolegama.
Prednosti Republike Srpske u poljoprivredi su, kako je dodao, prema svim istraživanjima, neeksploatisani resursi, odnosno, dosta očuvana prirodna sredina, očuvana zemljišta, što podrazumijeva održivu poljoprivredu i organsku proizvodnju, na koji način će se sačuvati ti resursi i za naredne generacije.
(Nezavisne)
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
