Nakon više godina čekanja, usporenih radova, zastoja, vremenskih neprilika i političkih dogovaranja, most na Savi kod Gradiške i brza cesta, koja će most spojiti na auto-put Zagreb – Beograd, uskoro će biti spremni za saobraćaj.
Naime, kako je u petak Nezavisnim potvrđeno u Hrvatskim cestama, granični prelaz, koji Ministarstvo finansija Hrvatske gradi na brzoj cesti, biće završen u maju.
– Nakon toga ćemo mi tek moći izvesti završne radove na drugoj fazi projekta u trajanju od 20 do 30 dana. Nakon završetka radova pristupa se tehničkom pregledu – objasnila je Tamara Đurijanček, portparolka Hrvatskih cesta.
Iz ovog se može zaključiti da će svi građevinski radovi, koje izvodi kompanija Integral inženjering iz Banjaluke, biti završeni najkasnije do juna.
Međutim, nažalost, to ne znači da će građani BiH i Hrvatske odmah novu cestu, most i prelaz moći koristiti, jer i dalje ostaje neriješen problem između BiH i Hrvatske u pogledu ugovora o kategorizaciji graničnih prelaza.
U Ministarstvu bezbjednosti su nedavno rekli Nezavisnim da su još 2021. godine pripremili Nacrt ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima i uputili inicijativu Republici Hrvatskoj za otpočinjanje pregovora o novom dokumentu koji bi trebalo da putnicima olakša prelazak zajedničke granice između dvije države.
– Prema Nacrtu ugovora, prelaz za međunarodni drumski robni i putnički saobraćaj bio bi i granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška preko novog mosta na Savi. Iz Republike Hrvatske se čeka odgovor za otpočinjanje pregovora – pojasnili su oni.
Nezavisne novine su još 28. februara uputile pitanje Vladi Hrvatske da li se nešto radi na ovom pitanju, ali do danas nije stigao odgovor. U petak su se obratili i Ministarstvu finansija Hrvatske, ali odgovor do zaključenja ovog broja nije stigao.
Dio stručnjaka smatra da Hrvatska ima interes za ovim putnim pravcem, ali ne ni blizu toliko koliko se otvaranju ove saobraćajnice raduje banjalučka regija, koja bi se tako lakše povezala s Zagrebom i Evropom.
Međutim, dio stručnjaka takođe upozorava da bi se Hrvatske autoceste mogle suočiti s manjim prihodima od cestarine ako bi se dio putnika iz istočne Hrvatske i Mađarske do Jadrana uputio kroz BiH preko novog putnog pravca.
Osim toga, dio putnika iz sarajevske regije će se vjerovatno umjesto preko Svilaja ka Zagrebu uputiti auto-putem “9. januar” kroz Republiku Srpsku, pa se može postaviti pitanje da li i time otpada dio prihoda od cestarina u Hrvatskoj.
S obzirom na to da ni u Zagrebu ne žele da preciziraju kada će prelaz biti otvoren, očigledno je da će problem morati biti riješen na nivou dvije vlasti – Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH, odnosno nekom vrstom diplomatske inicijative.