BiH je visoko osjetljiva na promjene cijena nafte zbog gotovo potpune zavisnosti od uvoza, energetske neefikasnosti i ograničenih mogućnosti intervencije na nivou zemlje, što negativno utiče na konkurentnost, inflaciju i spoljnotrgovinski bilans, rečeno je Srni iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Iz Komore ističu da rast cijena nafte i naftnih derivata ne djeluje samo kao kratkoročni troškovni šok već razotkriva strukturne slabosti ekonomije BiH i utiče na njenu dugoročnu održivost i razvojni potencijal.
Dodaju da se jasno vidi da je privreda BiH visoko zavisna od uvoza energije, uz relativno nizak nivo energetske efikasnosti.
“Takva struktura znači da svaki rast cijena nafte automatski povećava troškove u gotovo svim sektorima – direktno kroz gorivo i indirektno kroz logistiku, sirovine i inflaciju. Zbog toga efekti nisu izolovani, već se prelivaju na cijeli ekonomski sistem”, pojašnjavaju iz Spoljnotrgovinske komore.
Iz Komore upozoravaju da je trenutno najviše pogođen energetski sektor, uz snažan indirektan uticaj na transport i ukupnu prerađivačku industriju, što se direktno odražava na pad izvoza i konkurentnosti.
Globalno posmatrajući, navode iz Komore, sektori najosjetljiviji na rast cijena su metali, hemija i transport.
“Na nivou izvoza, povećani troškovi proizvodnje i transporta dovode do slabljenja cjenovne konkurentnosti domaćih proizvoda. U uslovima kada BiH već dominantno izvozi proizvode sa nižom dodatom vrijednošću, prostor za apsorpciju troškova je ograničen”, pojašnjavaju iz Komore.
Oni dodaju da to dugoročno može rezultirati gubitkom postojećih tržišta, smanjenjem izvozne dinamike, te padom profitabilnosti i investicija.
Iz Komore ističu da rast cijena nafte dodatno produbljuje inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć stanovništva i usporava ekonomsku aktivnost.
“Pad izvoza i rast troškova mogli bi u slučaju dugoročnog rasta dovesti do usporavanja ekonomskog rasta, smanjenja industrijske proizvodnje i zaposlenosti, te dodatnog slabljenja konkurentnosti privrede BiH, uz povećane inflatorne i investicione rizike”, upozoravaju iz Komore.
Napominju da ublažavanje mogućih negativnih efekata zahtijeva kombinaciju kratkoročnih mjera podrške privredi i dugoročnih reformi usmjerenih na energetsku efikasnost, diverzifikaciju tržišta i povećanje dodate vrijednosti proizvodnje.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
