Dok se uzgajivači svinja suočavaju sa ozbiljnim gubicima jer je proizvodnja prasića i tovljenika dovedena na samu ivicu rentabilnosti, proizvođači koji se bave tovom junadi trenutno bilježe znatno povoljniju situaciju.
Cijena bikova na domaćem tržištu dostiže od 7,5 do 8 konvertibilnih maraka po kilogramu žive vage, uz dodatak PDV-a, a potražnja je dobra i stabilna.
Razlog ovakvog stanja leži prije svega u smanjenom uvozu i rastu cijena goveđeg mesa u zemljama Evropske unije, što domaćim proizvođačima daje određenu tržišnu prednost. Zbog toga je tov junadi u Republici Srpskoj u blagoj ekspanziji – nabavlja se nova telad, šire se kapaciteti i grade novi objekti.
Ipak, iskusni stočari upozoravaju da trenutni optimizam treba posmatrati sa dozom opreza. Pamte se periodi kada je cijena bikova bila gotovo dvostruko niža, a domaći proizvođači nisu mogli pronaći kupce ni po znatno sniženim cijenama. Upravo zbog takvih cikličnih kretanja na tržištu, dugoročna stabilnost domaće proizvodnje mora biti strateški cilj, a ne rezultat kratkoročnih tržišnih poremećaja.
Dodatnu računicu trenutno imaju farmeri koji su zahvaljujući sistemima za navodnjavanje ostvarili dobre prinose kukuruza, čime su smanjili troškove ishrane junadi. Podsticaji u iznosu od 300 maraka po grlu takođe značajno doprinose ekonomskoj održivosti tova, ali i dalje ostaje činjenica da čak 50 do 60 odsto ukupnih troškova otpada na nabavku teladi.
Telad se u najvećoj mjeri uvoze iz Rumunije, Austrije i Holandije, po cijenama koje se kreću od 2.000 do 2.500 maraka po grlu. To dodatno otvara pitanje koliko je domaća proizvodnja zapravo samodovoljna i koliko je izložena spoljnim tržišnim šokovima. Najveća nepoznanica za uzgajivače ostaje da li će trenutna visoka cijena bikova potrajati narednih 10 do 12 mjeseci, koliko u prosjeku traje tov.
Iako su potrebe tržišta BiH višestruko veće – čak pet puta u odnosu na postojeću proizvodnju – u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača nisu pretjerano optimistični da će interes za tov junadi dostići nivo iz ranijih godina. Smatraju da su sadašnje cijene prije svega rezultat poremećaja na tržištu Evropske unije, a ne sistemskog jačanja domaće proizvodnje.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje dodatno potvrđuju duboku zavisnost od uvoza. U prvih devet mjeseci ove godine uvezena su živa goveda u vrijednosti od skoro 53 miliona konvertibilnih maraka, dok je u istom periodu prošle godine ta vrijednost iznosila oko 39 miliona. Uvoz svježeg goveđeg mesa premašio je 258 miliona maraka, što je gotovo identično prošlogodišnjem nivou, dok je izvoz žive stoke pao – sa više od dva miliona maraka prošle godine na svega 1,3 miliona ove godine.
Ovakvi pokazatelji jasno ukazuju na to da domaća proizvodnja u Republici Srpskoj nije adekvatno zaštićena niti strateški razvijana. Dugoročno, to znači veću zavisnost od uvoza, veću izloženost rastu cijena na evropskom tržištu i, u konačnici, veći pritisak na krajnje potrošače.
Jačanje domaće proizvodnje junadi, uz stabilne i predvidive podsticaje, razvoj domaće proizvodnje teladi i bolju zaštitu domaćeg tržišta, nije samo pitanje interesa poljoprivrednika, već i pitanje prehrambene sigurnosti i ekonomske stabilnosti Republike Srpske. Trenutna „cijena“ bikova zato treba biti shvaćena kao upozorenje, ali i kao prilika da se domaća proizvodnja konačno postavi kao strateški prioritet.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
