Evropska centralna banka (ECB) ponovo je podigla kamatne stope, nastavljajući zaoštravanje monetarne politike u trenutku kada rast cijena energije ponovo podgrijava inflaciju u eurozoni.
Ključna depozitna stopa povećana je za 25 baznih poena, sa 2,25 na 2,50 odsto, što je bilo u skladu s očekivanjima tržišta.
Odluka dolazi nakon što je ECB i u junu povećala tri ključne kamatne stope za po 25 baznih poena.
Za građane i privredu nastavak rasta kamata znači da period jeftinog novca ostaje daleko, dok će kretanje kamata na kredite zavisiti i od tržišnih stopa, uslova banaka i vrste ugovorenog zaduženja.
Inflacija ponovo pravi problem
Glavni razlog za novi potez ECB-a jeste inflacija, koja se ponovo udaljila od cilja centralne banke od dva odsto, prenosi Seebiz.
Inflacija u eurozoni u avgustu dostigla je 3,3 odsto, dok su cijene energije porasle za 14,3 odsto.
Dodatni pritisak stvaraju sukobi na Bliskom istoku, koji su podigli cijene nafte i povećali neizvjesnost na energetskom tržištu.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard (Christine Lagarde) upozorila je da bi dešavanja na Bliskom istoku, ali i posljednji razvoj rata u Ukrajini, mogli duže zadržati ukupnu inflaciju znatno iznad ciljanih dva odsto.
“Prognoze ostaju veoma neizvjesne, uz rizike rasta inflacije i pada privrednog rasta”, poručilo je Upravno vijeće ECB-a.
Šta ECB očekuje u narednim godinama?
ECB očekuje da će bazna inflacija, iz koje su isključene cijene energije i hrane, iznositi 2,5 odsto u 2026, 2,6 odsto u 2027. i 2,3 odsto u 2028. godini.
Iako se privreda eurozone pokazala otpornijom nego što se očekivalo, Lagard upozorava da rast cijena energije i globalne trgovinske tenzije predstavljaju rizik za dalji privredni rast.
Upravo zbog velike neizvjesnosti ECB zasad ne želi unaprijed da kaže šta će uraditi s kamatama na narednim sjednicama.
Odluke će, kako je ranije naglašeno, biti donošene od sastanka do sastanka, na osnovu novih podataka o inflaciji, privrednom rastu i finansijskim kretanjima.
Šta ovo znači za kredite?
Povećanje ključnih kamata ECB-a ne znači da će svakom građaninu rata kredita automatski porasti za isti iznos.
Najviše zavisi od toga da li je kredit ugovoren s fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom i, kod promjenjivih kamata, za koji je referentni parametar kredit vezan.
Promjene monetarne politike ECB-a prenose se na evropsko finansijsko tržište, a preko tržišnih kamatnih stopa mogu uticati i na cijenu novih kredita i zaduživanja.
Za postojeće dužnike s potpuno fiksnom kamatnom stopom ovakva odluka sama po sebi ne mijenja ugovorenu ratu.
Za one s promjenjivim kamatama, kao i građane koji tek planiraju zaduženje, naredni mjeseci biće važni jer će mnogo zavisiti od toga koliko dugo će ECB biti primorana da drži kamate na povišenom nivou.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
