Jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom je IT (informacione tehnologije) sektor, o čemu svjedoče podaci prema kojima je vrijednost izvoza kompjuterskih usluga lani premašila pola milijarde maraka, dok su u istom periodu strani stručnjaci domaćem tržištu prodali tek oko 51 milion KM svojih pametnih rješenja.
Centralna banka BiH u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih podataka vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge.
– Vrijednost izvoza kompjuterskih usluga u 2022. godini iznosila je 544,54 miliona KM, a u 2021. 396,67 miliona maraka. Kada je riječ o uvozu, BiH je lani uvezla kompjuterskih usluga u vrijednosti od 51,07 miliona maraka, a u 2021. 47,84 miliona KM – istakli su u Centralnoj banci BiH i naglasili da ne raspolažu podacima o kojoj specifičnoj vrsti usluga se radi.
U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS kažu da je, kada je u pitanju izvoz, IT sektor najbrže rastuća industrija u Srpskoj, prenosi Glas Srpske.
– Najbrža stopa rasta izvoza je upravo u oblasti IT usluga iako vrijednost izvoza u toj grani nije najviša jer drugi sektori ostvaruju veće vrijednosti izvoza. Nažalost, IT sektor je nedovoljno razvijen u Srpskoj i BiH, ali postoji značajan potencijal razvoja te industrije na ukupni privredni rast. Istraživanja pokazuju da rast izdvajanja za IT industriju dovodi do rasta BDP-a od dva odsto – rekao je pomoćnik ministra za informaciono društvo Denis Turkanović i dodao da dalji razvoj IT sektora zahtijeva i veća ulaganja u ljudske potencijale.
Da je manjak stručnog kadra prepreka za ozbiljniji razvoj IT sektora u Srpskoj i BiH, smatra i suvlasnik i tehnički direktor banjalučke kompanije “East Code” Saša Matić.
– Već sada našem tržištu nedostaje kvalitetnih, stručnih radnika, a plate senior programera idu i do pet, šest hiljada maraka. Ima dosta priučenih radnika i ko ima afiniteta, za godinu može postati solidan u ovom poslu, s tim da tehnologije toliko brzo napreduju i da, ako se dodatno ne usavršavaju i ne uče samostalno, ne mogu mnogo postići – kazuje Matić i dodaje da su odlično poznavanje engleskog jezika i vješt rad na kompjuteru osnovne kvalifikacije koje moraju imati IT stručnjaci.
On je istakao da na globalnom tržištu postoje brojni poslovi za koje manjka radnika te da BiH ima veliki potencijal za razvoj ove industrije.
– Da je prostor za razvoj ogroman, pokazuju i podaci iz Srbije, gdje je lani vrijednost izvoza IT usluga bila veća od dvije milijarde evra. IT sektor je industrija budućnosti jer nam danas softver treba za sve i naše kompanije izvoze uglavnom usluge koje se tiču izrade raznovrsnih softvera, od oblasti logistike, auto-industrije, poljoprivrede, širok je spektar. Jedini problem je što rijetko koje od naših preduzeća ima direktan ugovor sa stranim kompanijama, uglavnom smo podizvođači – objašnjava Matić.
Prema podacima APIF-a, lani su u Srpskoj novoosnovana 53 poslovna subjekta u oblasti računarskog programiranja, a godinu ranije njih 38.
Problemi
Saša Matić kaže da je najveći potencijalni problem preduzeća u IT sektoru što su svi ugovoreni poslovi kratkoročni.
– Glavni nedostatak je što se svi ti poslovi ugovaraju na period od tri mjeseca do godinu dana. Rijetke su kompanije koje imaju ugovoren posao, na primjer, na pet godina, da su u tom smislu sigurne, tako da, iako se dosta firmi otvara, značajan broj ih se i zatvara – rekao je Matić.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
