Kineska ekonomija dobila je na zamahu u prvom tromjesečju, jer je snažan izvoz nadoknadio slabu domaću potrošnju, iako energetski šok koji proizlazi iz rata s Iranom prijeti da smanji globalnu potražnju i oslabi taj zamah.
Bruto domaći proizvod porastao je za 5% u tri mjeseca do marta, pokazali su podaci Nacionalnog zavoda za statistiku objavljeni u četvrtak, ubrzavajući se s 4,5% u prethodnom tromjesečju i premašujući prognozu ekonomista o rastu od 4,8% u anketi Reutersa.
Spoljno okruženje sve nestabilnije
Peking je snizio svoj cilj rasta ove godine na raspon od 4,5% do 5%, što je najmanje ambiciozan cilj još od ranih 1990-ih, u prešutnom priznanju usporavanja potražnje i dugotrajnih trgovinskih napetosti sa SAD-om.
„Trebali bismo biti svjesni da spoljno okruženje postaje sve složenije i nestabilnije“, saopštio je zavod za statistiku, upozoravajući na „akutnu“ neravnotežu između „jake ponude i slabe potražnje“.
Odvojeno, ulaganja u fiksnu imovinu u urbanim područjima, uključujući nekretnine i infrastrukturu, porasla su za 1,7% u prvom tromjesečju u odnosu na prethodnu godinu, što je manje od očekivanja rasta od 1,9% u anketi Reutersa. Pad na tržištu nekretnina se nastavio, a ulaganja su pala za 11,2% ove godine zaključno s martom, što je strmiji pad u odnosu na pad od 9,9% u istom periodu prošle godine.
U martu je kineska maloprodaja porasla za 1,7% u odnosu na prethodnu godinu, usporavajući sa 2,8% u februaru potaknutom praznicima i ispod prognoze ekonomista o rastu od 2,3%. Industrijska proizvodnja porasla je za 5,7% prošlog mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, što je jače od očekivanja analitičara od 5,5%, ali sporije u odnosu na rast od 6,3% u februaru.
Maloprodaja je pokazala određene znakove snage u tromjesečju, potaknuta potražnjom tokom Lunarne nove godine i vladinim programima subvencija koji su podstakli zamjenu potrošačke opreme, rekao je Yuhan Zhang, glavni ekonomista u think tanku The Conference Board, povećavajući potrošnju na komunikacijsku opremu, zlato i nakit.
U međuvremenu, prodaja automobila pala je u odnosu na prethodnu godinu, što signalizira da su potrošači ostali oprezni u potrošnji velikih iznosa usljed nedavnih promjena cijena nafte, dodao je Zhang.
Neravnoteža ponude i potražnje i dalje prisutna
Otporan ukupni rast početkom 2026. godine smanjio je potrebu da kreatori politike pojačaju fiskalne poticaje ili monetarno popuštanje, a fokus politike preusmjerava se na održavanje privatne potrošnje i ulaganja, rekao je Tianchen Xu, viši ekonomista u Economist Intelligence Unit-u. „Rast ostaje usmjeren prema izvozu“, dodao je Xu.
U prvom tromjesečju industrijska proizvodnja porasla je za 6,1% u odnosu na prethodnu godinu, nadmašivši tromjesečni rast maloprodaje od 2,4%, što naglašava kontinuiranu dominaciju proizvodnje kao glavnog motora rasta ekonomije, iako potrošnja zaostaje, prenosi SEEbiz.
U prvom tromjesečju kineski izvoz porastao je za 14,7% u odnosu na prethodnu godinu u američkim dolarima, što je najbrži tempo od početka 2022. godine, prema EIU-u.
Uticaj sukoba na Bliskom istoku
Ipak, taj rast je usporio kako se intenzivira sukob na Bliskom istoku.
Kao najveći svjetski uvoznik nafte i ekonomija koja se u velikoj mjeri oslanja na izvoz, Kina je ranjiva na naftni šok koji već usporava trgovinu, povećava troškove proizvodnje i narušava izglede za ostatak godine.
U martu je rast izvoza usporio na 2,5% sa 21,8% u periodu januar–februar, jer je rat u Iranu povećao troškove energije i logistike, opterećujući globalnu potražnju.
Kineske cijene na tvorničkim izlazima porasle su u martu prvi put u više od tri godine, što pokazuje da je nagli rast troškova energije počeo da se prenosi u proizvodni sektor i ugrožava već niske korporativne marže.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
