Mirko Đerić iz Trebinja je mladić koji za sebe kaže da je prije dvanaest godina u Beograd otišao po sticanje znanja i iskustva, da bi se vratio u rodno Trebinje sa biznis planom, koji je u prvom momentu imao samo u glavi, ali ga je upornim radom i podsticajnim sredstvima Gradske uprave uspio realizovati.
Danas ga prijatelji, poznanici, ali i sve njegove mušterije nazivaju “doktorom za mobilne telefone”, jer se bavi popravkom mobilnih telefona, pa se i njegova radionica naziva “Doktor mobil”.
“U Beograd sam najprije otišao kao veslač, u Veslački klub Partizan, pa sam upisao Poljoprivredni fakultet i završio ga, a onda sam radio u različitim servisima za mobilne telefone i učio zanat, ali mi jednostavno stil ubrzanog života velegrada nije odgovarao i razmišljao sam u pravcu povratka u zavičaj”, kaže Mirko za Nezavisne.
Svoj je povratak planirao sa djevojkom iz Lajkovca, interesujući se za različite podsticajna sredstva koja se nude za pokretanje biznisa, pa je, među ostalim, pronašao i URBACT projekat za zaustavljanje depopulizacije gradova Evrope, a u kojem je i Trebinje.
Uvjerivši se i sam da to nije samo puka realizacija nekog apstraktnog programa promovisanja integrisanog održivog urbanog razvoja, on se odlučio da uzme materijalni podsticaj Grada Trebinja koji je nuđen za mlade preduzetnike i nakon godinu dana formirao sopstveni biznis.
“Ja sam onda predložio svojoj ‘ljepšoj polovini’ da se preselimo u Trebinje, gdje planiramo i da proširimo svoju porodicu djecom, koju planiramo ovdje odgajati”, iskren je Mirko.
Ovakvih primjera povratka u Trebinje ima nekoliko, jer su, prema riječima zamjenika gradonačelnika Trebinja Dražena Boškovića gradske vlasti uvijek spremne podržati mlade preduzetnike, upravo zato da se mladi ljudi vraćaju u svoj grad i tamo šire porodicu.
“Zbog toga smo i ušli u ovaj URBACT projekat ‘Stanovnici budućnosti’, koji ima za cilj povećanje broja stanovnika u manjim evropskim gradovima. Slušajući iskustva mladih ljudi iz Trebinja, kao i onih koji nemaju nikakvu vezu sa Trebinjem, ali su imali želju da ovdje ostanu, napravili smo jedan integrisani plan, uvrstivši u njega određene mjere koje će se realizovati u narednom periodu, definišući ih prema strateškim pravcima razvoja grada – turizam, energetika i poljoprivreda”, kaže Bošković.
Slobodan Vulešević, član tima URBACT projekta, napominje da je u ovom projektu bio vrlo bitan i koncept digitalizacije, putem kojeg se povećava onlajn dostupnost svih javnih službi i službenika običnom građaninu, uz poboljšanje kvaliteta komunikacije sa Gradskom upravom.
Na ovaj način brže dolaze do informacija i svi oni koji žele investirati u Trebinje, informisati se o infrastrukturi i ostalim okolnostima, troškovima koji ih očekuju i slično.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
