Mitrović: Srpska na evropskoj mapi po pogodnostima za strana ulaganja

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je da je Srpska jedna od najpoželjnijih destinacija u Evropi za strana ulaganja zbog povoljnih uslova za poslovanje, što je potvrdilo i nedavno istraživanje čuvenog časopisa “Fajnenšel tajms”, što treba dobro iskoristiti.

Mitrović je naveo da Vlada Srpske priprema uredbu za podsticaje za investitire od posebnog značaja, čiji je cilj dovođenje stranih investitora koji donose nove tehnologije, imaju obezbijeđena tržišta i proizvode robu koja ide u izvoz.

– Za Srpsku je važno da se smanji spoljnotrgovinski deficit. Ima dosta zainteresovanih firmi za ulaganja, dvije su prisutne u Laktašima – “Male” i “Iskra-tel” koje su počele graditi objekte u Aleksandrovcu, odnosno Laktašima u industrijskoj zoni – rekao je Mitrović za Srnu.

On je dodao da njemačka firma “Male” planira ulaganje oko 20 miliona evra, pri čemu će do kraja godine zaposliti oko 900 radnika.

Prva važna stvar za firme koje planiraju ulaganja u Srpskoj, kaže on, jeste lokacija, odnosno zemljište i pogodnosti.

– Јedno je cijena, drugo infrastruktura, treće blizina aerodroma ili Koridora 10 i povezivanje sa zemljama Balkana i EU, pa su Gradiška i Lakštši, zbog povoljnog položaja, u sferi interesovanja stranih investitora – pojasnio je Mitrović.

Firme koje su prije nekoliko godina došlnj u Srpsku, naveo je on, shvatile su da ovdje postoji povoljno okruženje za proizvodnju i plasman određene robe, a troškovi poslovanja znatno su im manji nego u zemljama iz kojih dolaze.

Povoljnosti za strane investitore

Goreći o povoljnostima za strane investitore, Mitrović je napomenuo da je u Srpskoj porez da dobit 10 odsto, porez na dohodak osam odsto, PDV 17 odsto, zbirna stopa poreza i doprinosa na bruto plate je 31 odsto, što je daleko povoljnije u odnosu na zemlje regiona.

Kada je riječ o troškovima poslovanja, oni su u Srpskopj daleko manji nego na Zapadu.

– Troškovi električne energije su najniži u regionu i planiramo da investitorima obezbijedimo garantnu cijenu u narednih nekoliko godina – naveo je on.

Mitrović je naglasio da je jedna njemačka firma zainteresovana za ulaganja u Prnjavor, a očekuje se da će do kraja mjeseca biti potpisan i memorandum kojim će biti definisani svi detalji.

Govoreći o uredbi, Mitrović je rekao da ona donosi dvije izmjene – prethodno je priznavanje materijalnih troškova prilikom izgradnje pogona išlo do 15 odsto, a novom uredbom je predviđeno da ta subvencija ide do 30 odsto.

Osim toga, Vlada Srpske daje pogodnosti i kada je riječ o porezima i doprinosima na plate za firme od posebnog značaja – plata mora da bude najmanja prema prosječnoj plati koja iznosi 1.144 KM za prošlu godinu.

– Sve iznad toga priznaje se u naredne dvije godine i država je u obavezi da plati sve poreze i doprinose za sve radnike –  pojasnio je Mitrović.

On je naglasio da su plate radnika u ovim posebnim firmama na višem nivou u odnosu na privredu Srpske, što je značajno da radnici ostanu u Srpskoj.

Mitrović je istakao da nije čudno što investitori iz Italije, Austrije, Slovenije, Njemačke žele da ulažu u Srpsku upravo zbog blizine matičnih zemalja. On je podsjetio da su zbog toga investitori tokom epidemije virusa korona, usljed problema sa transportom, željeli da svoje pogone iz Kine, Indije, Tajvana prebace što bliže.

Mitrović je istakao da je poznati časopis “Fajnenšel tajms” objavio podatke o najboljim destinacijama za strana ulaganja na bazi istraživanja u 370 gradova i 141 regionu, prema kojem je Republika Srpska na sedmom mjestu.

– Zanimljivo da su među prvih deset Irska, Austrija, Njemačka, Švajcarska, Litvanija, Bugarska, Srbija… – naveo je on.

Mitrović je naglasio da je jedan od zahtjeva investitora da Srpska kroz obrazovni proces obezbijedi kadrove koji će moći da odgovore izazovima novih tehnologija.

– Oni bi tokom školovanja odlazili na praksu u fireme, a poslije završetka školovanja tu dobijali zaposlenje. Veoma je važno da na taj način omogućimo da ljudi ostaju da rade u Srpskoj i da ne moraju odlaziti u inostranstvo – naveo je on.

Prema njegovim riječima, za to je neophodna saradnja Miistarstva privrede i ptreduzetništva i privrednika, ali i ostalih miistarstava, prije svih Ministarstva prosvjete i kulture, koje bi stvaralo kadrove koji će odgovoriti potrebama tržišta rada.