Mjesec dana pred početak žetve, stanje strnih žita u Republici Srpskoj uliva optimizam. Na manifestaciji “Dani polja strnih žita” u Kladarima kod Srpca, predstavljena je 51 sorta ozimih usjeva, a stručnjaci i proizvođači saglasni su da bi ovogodišnji prinosi mogli biti iznad prosjeka.
Polja pšenice, ječma i tritikalea u Kladarima kod Srpca predstavljaju svojevrsnu učionicu na otvorenom.
Na imanju farmera Đure Cvijića, a u organizaciji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, postavljen je ogled sa 51 sortom ozimih usjeva iz devet sjemenskih kuća.
– Bez pomoći države ratarstvo u Republici Srpskoj bilo bi na granici rentabilnosti, te bi jedino opstali proizvvođači koje se bave dodatnim granama poljoprivrede poput stočarstva i peradarstva – rekao je on.
Mjesec dana pred žetvu, poljoprivrednici mogu da na jednom mjestu uporede sorte i procijene njihov potencijal.
Stanje usjeva za sada obećava. Povoljni vremenski uslovi i pravovremeno obavljene agrotehničke mjere, daju nadu da će ovogodišnji rod biti bolji od višegodišnjeg prosjeka.
– Prema prezentovanim podacima, prosječni prinos pšenice prije 17–18 godina iznosio je oko šest tona po hektaru, dok se danas približava prosjeku od 10 tona, što ukazuje na značajan napredak u genetici, sortimentu i primjeni agrotehničkih mjera , rekao je načelnik za oglede u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Aleksandar Majkić.
Istakao je da nove sorte donose poboljšanja u kvalitetu, otpornosti i prinosu i upravo kroz ovakav pristup može se dalje povećavati proizvodnja.
Na oglednim parcelama zastupljene su uglavnom novije sorte domaćih i stranih oplemenjivačkih kuća, poznate po visokom genetskom potencijalu i otpornosti na stresne uslove proizvodnje.
Manifestaciju je posjetila resorna ministarka Anđelka Kuzmić, koja je istakla da trenutno stanje ozimih usjeva potvrđuje opravdanost ulaganja u domaću poljoprivredu.
– U fokusu je modernizacija proizvodnje, uključujući navodnjavanje, upotrebu dronova i nove tehnologije u poljoprivredi. Kada vidimo kako su zemlje poput Izraela, iako prirodno nepovoljne, razvile visokotehnološku proizvodnju, jasno je da i mi imamo potencijal – rekla je Kuzmićeva i navela da će podsticaji po hektaru iznositi 500 KM, te da će za tu namjenu biti izdvojeno ukupno više od 13 miliona KM.
Ako vremenski uslovi ostanu povoljni do žetve, ovogodišnja sezona mogla bi donijeti natprosječne prinose.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
