Njemačka građevinska kriza gasi poslove: Stotine detašmana iz Srpske ostaće neiskorištene

Iako je za domaće firme obezbijeđeno 1.910 detašmana za rad u Njemačkoj, od čega 506 pripada Srpskoj, privrednici upozoravaju na to da će zbog višegodišnje krize u njemačkoj stanogradnji i pada obima građevinskih radova značajan dio dozvola i ove godine ostati neiskorišten.

Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji sa privrednim komorama Republike Srpske i FBiH, raspisala je konkurs za dodjelu detašmana domaćim preduzećima za izvođenje radova u Njemačkoj u detašmanskoj 2026/2027. godini. Od ukupnog kontingenta Srpskoj je pripalo 506 dozvola, i to 222 za građevinarstvo, 126 za izolaterstvo i 148 za ostale djelatnosti. Dodatnih 391 dozvola posebnog kontingenta raspodjeljuje se između firmi iz FBiH i preduzeća iz Srpske sa većinskim slovenačkim kapitalom, a ukoliko ih nema dovoljno, i ostalim kompanijama iz BiH.

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Mile Petrović rekao je za “Glas Srpske” da se pad aktivnosti u njemačkom građevinskom sektoru već odrazio na korištenje detašmana, posebno u oblasti grubih građevinskih radova.

– Najveći pad je u gruboj gradnji, dok završni radovi, elektroinstalacije, fasade i slični poslovi još imaju kontinuitet, uglavnom zbog toga što se završavaju ranije započeti objekti. Međutim, ako ne dođe do oporavka stanogradnje i novog investicionog ciklusa, problemi će se postepeno preliti i na te firme – istakao je Petrović.

Za razliku od ranijih godina kada je kontingent bio potpuno iskorišćen, pa čak i premašivan, sada je, kaže, situacija znatno drugačija.

– Nekada smo koristili i više od 100 odsto raspoloživog kontingenta, dok je prošle godine iskorišćenost bila oko 60 odsto. Najveći pad je u zidarskim, tesarskim i armiračkim radovima, dok elektro i mašinske instalacije, bravari i zavarivači uglavnom zadržavaju obim posla – naveo je Petrović.

On očekuje da će i ove godine iskorišćenost biti približno na istom nivou, a kao jedan od razloga navodi i nedostatak kvalifikovanih radnika.

– Prije dvije ili tri godine detašmani su se koristili gotovo u potpunosti, ali danas radnici imaju više mogućnosti za odlazak u inostranstvo, kako u zemlje regiona tako i na tržište EU. Uz manjak poslova u Njemačkoj, dodatni problem je i nedostatak stručne radne snage u domaćim firmama – rekao je Petrović.

Tehnički direktor građevinskog preduzeća “Vranica” iz Banjaluke Nenad Stanišljević kaže da je stanje na njemačkom tržištu znatno pogoršano.

– Geopolitička dešavanja, prije svega rat u Ukrajini, dovela su do usporavanja, a zatim i zastoja stanogradnje u Njemačkoj. To se najviše odrazilo na firme koje se bave grubim građevinskim radovima, jer imaju sve manje posla i mnoge odustaju od tog tržišta – rekao je Stanišljević.

On je dodao da instalaterske i izolaterske firme još održavaju poslovanje zahvaljujući ranije ugovorenim poslovima, ali da je situacija za klasične građevinske kompanije sve teža.

– Prošle godine završili smo jedan projekat i od tada nismo prihvatali nove poslove. Cijene radova padaju ili stagniraju, dok troškovi rastu, pa je sve teže ostvariti isplativost. Razmatramo da li uopšte nastaviti radove u Njemačkoj – naveo je Stanišljević.

Prema njegovim riječima sa sličnim problemima suočavaju se firme iz cijelog regiona.

– Brojne partnerske kompanije iz Hrvatske već su napustile njemačko tržište, a isti trend vidimo i kod firmi iz Srbije. To nije problem samo Republike Srpske i BiH, već cijelog regiona – rekao je on.

Podsjetio je da je “Vranica” više od decenije poslovala u Njemačkoj, ali da je obim angažmana značajno smanjen.

– U najboljim godinama imali smo oko 50 radnika angažovanih tokom cijele godine, dok ih je posljednjih godina bilo najviše dvadesetak. Za sada nismo ugovorili nijedan novi posao jer su ponuđene cijene neprihvatljive. Došli smo u situaciju da su neki građevinski poslovi u Hrvatskoj isplativiji nego u Njemačkoj – poručio je Stanišljević.

Mile Petrović je podsjetio da je prije pandemije bilo 2.000 detašmana, ali je broj smanjen zbog slabijeg korištenja tokom tog perioda i od tada nije vraćen na raniji nivo.

Njemačka, prema njegovim riječima, nakon toga nije povećavala kvotu jer nije bilo potrebe za većim brojem dozvola.