Planirana izgradnja gasovoda uključuje priključke za Banju Luku, Laktaše i Prnjavor, kao i niz mjerno-regulacionih stanica i drugih pratećih objekata. Javnosti je omogućen uvid u zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
Izgradnja magistralnog gasovoda od petlje Doboj, odnosno od odvojka za Doboj, do Glavne mjerno-regulacione stanice (GMRS) Banja Luka planirana je na trasi dugoj 94,40 kilometara. Projekat obuhvata gasovod prečnika DN 500 i DN 400, priključne gasovode te prateće nadzemne objekte za Banju Luku, Laktaše i Prnjavor, piše eKapija.
Nosilac projekta je kompanija Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo, koja je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske podnijela zahtjev za prethodnu procjenu uticaja projekta na životnu sredinu. Prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu izradio je Radis is Istočnog Novog Sarajeva.
Planirana trasa prolazi kroz područja gradova Doboj, Derventa, Prnjavor, Laktaši i Banja Luka te opštine Stanari. Većim dijelom predviđena je uz autoput “9. januar”, na udaljenosti od približno 20 metara od putnog pojasa, osim na pojedinim dionicama gdje prostorni uslovi zahtijevaju drugačije rješenje.
Gasovod će prelaziti preko puteva i ispod korita rijeka
Prema dokumentaciji projekta, trasa prolazi kroz šumska i poljoprivredna područja, ali i dijelove naselja i njihove rubne zone. Planirani gasovod ukrštaće se s magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, autoputevima, dalekovodima i brojnim vodotocima.
Posebno su navedena dva značajna ukrštanja s rijekama: gasovod će u Doboju prolaziti ispod korita Bosne, dok je na području Laktaša predviđen prolazak ispod korita Vrbasa.
Na mjestima ukrštanja s putevima, autoputevima i nadvožnjacima planirano je podbušivanje i postavljanje zaštitnih cijevi. Takav način izvođenja radova predviđen je kako bi se omogućio prolazak gasovoda ispod saobraćajnica. Na pojedinim lokacijama bit će potrebno osigurati i širi prostor za izvođenje radova zbog korištenja specijalizovane opreme.
Prema tehničkom opisu, radni pojas, odnosno pojas predviđen za izvođenje radova i eksproprijaciju, iznosi po devet metara sa svake strane ose gasovoda, odnosno ukupno 18 metara. Tamo gdje nije moguće osigurati takvu širinu, predviđen je minimalni radni pojas širine 8+4 metra.
Planirane stanice i prateći objekti
Uz osnovnu cijevnu trasu, projekat obuhvata niz objekata potrebnih za transport, mjerenje, regulaciju i održavanje gasovoda.
Na području Dervente predviđena je blok-stanica 1-1, dok su na području Prnjavora planirane glavna mjerno-regulaciona stanica, mjerno-regulaciona odorizaciona stanica, kotlovnica i elektro-komandni ormar. Na toj dionici predviđene su i blok-stanice 1-2 i 1-3.
U Laktašima su planirane glavna mjerno-regulaciona stanica, mjerno-regulaciona odorizaciona stanica, kotlovnica i elektro-komandni ormar, kao i dodatne blok-stanice te otpremna i prijemna čistačka stanica.
Na području Banje Luke predviđeni su glavna mjerno-regulaciona stanica, dvije mjerno-regulacione odorizacione stanice, dodatna mjerno-regulaciona stanica, kotlovnica i elektro-komandni ormar. Projektom su obuhvaćene i blok-stanice te prateći objekti za čišćenje i održavanje gasovoda.
Svi ovi objekti dio su tehnički i funkcionalno povezanog sistema koji treba omogućiti siguran transport prirodnog gasa i njegovo usmjeravanje prema planiranim potrošačima.
Uvid u dokumentaciju i rok za primjedbe
Zainteresovana javnost može izvršiti uvid u zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu na internet stranici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Mišljenja, komentari i primjedbe mogu se dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja, odnosno od 19. oktobra 2026. godine.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
