U periodu januar – decembar 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 12,98 milijardi KM, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.
Kako se navodi u ovim podacima, od ovog iznosa se na izvoz odnosilo 5,35 milijardi KM, a na uvoz 7,62 milijarde KM.
“Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – decembar 2025. godine iznosio je 2,27 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,2%”, piše u podacima Zavoda.
Dodaje se da je izvoz u periodu januar – decembar 2025. godine povećan za 6,1% u odnosu na period januar – decembar 2024. godine, dok je uvoz povećan za 3,9%.
Kada se pogledaju podaci za 2024. godinu, vidi se da je u Republici Srpskoj više rastao izvoz nego uvoz, pišu Nezavisne.
Tako je tokom 2024. godine izvoz iznosio 5,045 milijardi KM, što znači da je prošle godine izvoz bio veći za 309 miliona KM.
Sa druge strane, uvoz je 2024. godine bio oko 7,33 milijarde KM, te je uvoz, prema ovim podacima, prošle godine bio veći za oko 289 miliona KM.
Zemlje sa kojima se najviše posluje
Kada su u pitanju zemlje sa kojima se najviše poslovalo, na prvom mjestu je Srbija, sa kojom je obim spoljnotrgovinske saradnje u prošloj godini iznosio 2,31 milijardu KM.
Od ovog iznosa uvoz iz Srbije bio je 1,37 milijardi KM, dok smo izvezli u ovu zemlju robe za oko 935 miliona KM.
Na drugom mjestu je Italija, sa kojom je spoljnotrgovinska razmjena u prošloj godini iznosila 1,59 milijardi KM.
U ovu zemlju smo izvezli robe za 524 miliona KM, dok smo uvezli iz Italije proizvoda za 1,07 milijardi KM.
Sa Hrvatskom je obim spoljnotrgovinske razmjene tokom 2024. godine iznosio 1,45 milijardi KM.
Tamo smo plasirali robu za 942 miliona KM, dok smo uvezli za 513 miliona KM.
Ohrabrujući podaci
Ekonomista Saša Stevanović kaže da podaci koje je objavio Zavod za statistiku RS jesu ohrabrujući i svakako bolji nego u prethodnim godinama.
“Rast izvoza, sporiji rast uvoza i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom ukazuju na pozitivno kretanje i određeni stepen makroekonomske stabilnosti u Republici Srpskoj. Ti pokazatelji jesu signal da se krećemo u dobrom smjeru, iako uvijek postoji prostor da rezultati budu još bolji. U poređenju sa Federacijom BiH, gdje je privreda izraženije ciklična i osjetljivija na spoljne šokove, Republika Srpska pokazuje stabilniju strukturu i umjerenije oscilacije, što doprinosi predvidivijem makroekonomskom okruženju. Upravo ta stabilnost može biti osnova za dalji rast izvoza u narednom periodu”, objašnjava Stevanović.
Šta očekivati?
Prema njegovim riječima, za ovu godinu je realno očekivati nastavak rasta izvoza, prije svega zbog nešto većeg fiskalnog prostora u odnosu na prethodnu godinu i mogućnosti da se domaća privatna potrošnja pametnije pozicionira – ne samo kao potrošnja, već i kao alat za jačanje pregovaračke pozicije domaće privrede.
“Važno je i to što Republika Srpska ima dobre i stabilne odnose sa ključnim partnerima sa kojima postoji najveća spoljnotrgovinska neravnoteža, prije svega sa Srbijom. Na pitanje da li treba ići u pravcu daljeg povećanja pokrivenosti uvoza izvozom – odgovor je svakako da. Međutim, taj proces ne može biti isključivo administrativan. Potreban je snažniji pritisak i jasnija artikulacija interesa izvoznika prema donosiocima odluka, kako bi se kreiralo okruženje u kojem izvoznici mogu biti konkurentniji, pouzdaniji i dugoročno snažniji nosioci rasta.
Drugim riječima, podaci jesu dobri, bolji nego što su bili, ali ako želimo dugoročno održiv rast, moramo ih pretvoriti u sistemsku podršku izvozu i jačanju domaće proizvodnje”, naglasio je Stevanović.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
