U Posavini je počela berba kukuruza, ranije od uobičajenog roka, jer su ljetne suše i visoke temperature ubrzale sazrijevanje. Prinos će biti znatno manji od višegodišnjeg prosjeka, a na nekim parcelama suša je potpuno uništila usjev.
Na imanju Marka Evđića u Kruškovom Polju kod Šamca, ogledno polje sa šest hibrida.
Primijeljena je puna agrotehnika i zaštita, ali je suša uzela danak, rod je prepolovljen.
– Na probnom kombajbajniranju smo ostvarili prinos od neke četiri tone po hektaru, što se tiče FAO grupa, niže grupe imaju manje štete od suše jer su uspjele prije visokih temperatura ostvariti oprašivanje – pojašnjava Evđić.
Prosječan prinos kukuruza je između četiri i pet tona po hektaru.
Na parcelama koje su navodnjavanje prinos je optimalan, dok na zemljištu lošijeg kvaliteta, bez navodnjavanja, roda gotovo da i nema.
– Prinos varira, između tri i pet tona na parcelama koje su lakšeg tipa zemljišta, na šljunkovitom koje nije navodnjavano tu je baš suša opustošila usjeve – kaže Stevo Bogdanović, rukovodilac PЈ Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Šamac.
S obzirom na klimatske promjene i sve toplija ljeta, proizvodnja kukuruza je pred velikim izazovima bez sistema za navodnjavanje.
– Proizvođači koji su pristupili kupovini sistema za navodnjavanje koje se subvencioniše posredstvom Ministarstva poljoprivrede, 40 i 50 odsto, u zavisnosti od starosti poljoprivrednog proizvođača na kome je registrovano poljoprivredno gazdinstvo – dodaje Bogdanović.
U sušnim godinama, navodnjavanje može višestruko povećati prinos i kvalitet zrna i eliminisati ekonomski gubitak od podbacivanja roda.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
