Naftna i energetska kriza u svijetu ne jenjava, a pored problema na tržištu nafte, sve izraženiji postaju i poremećaji na tržištu električne energije. Zbog suše i niskih vodostaja pojedine evropske nuklearne elektrane ne mogu da rade punim kapacitetom, što se posebno odražava na zemlje centralne i jugoistočne Evrope.
Ekspert za energetsku politiku Јelica Putniković ocjenjuje da se o energetskoj krizi danas govori više nego tokom pandemije korona virusa i nakon početka rata u Ukrajini. Rast cijena energenata, kaže, sve više zabrinjava građane, posebno nakon poskupljenja električne energije na berzama.
– Kada je riječ o nafti, situacija je za sada manje dramatična od ranijih očekivanja. Cijena nafte nije dugoročno premašila 120 dolara za barel, dok se trenutno kreće nešto iznad 90 dolara – dodaje Putnikovićeva.
Ona je istakla da mnogo veći problem predstavlja stanje u elektroenergetskom sektoru.
– Suša i niski vodostaji otežavaju rad pojedinih nuklearnih elektrana u Evropi. Zbog nedostatka vode problemi su zabilježeni i u Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, dok su u Francuskoj dodatne probleme pojedinim postrojenjima izazvale meduze koje su dospjele u sisteme za hlađenje. Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, energetski stručnjaci i projektanti već razmatraju drugačije sisteme hlađenja nuklearnih i termoelektrana, koji bi omogućili njihov rad i u uslovima nedostatka vode – naglašava Putnikovićeva.
Kada je riječ o regionu, Putniković navodi da je situacija za sada relativno stabilna zahvaljujući rezervama i regionalnoj saradnji. Republika Srpska, prema njenoj ocjeni, ima određenu prednost zbog hidroenergetskog potencijala, posebno zbog stanja na Drini.
Istovremeno, dodaje, evropsko tržište električne energije predstavlja rizik za potrošače. Cijene na berzama mogu značajno uticati na troškove električne energije, zbog čega je, kako ističe Putniković, neophodno dugoročno obezbijediti stabilne domaće izvore proizvodnje.
– Države moraju da naprave strategiju da imaju proizvodnju stabilnih, sigurnih izvora električne energije – poručila je Putniković, upozoravajući da bi velika zavisnost od berzanskih cijena mogla dodatno opteretiti privredu i građane i podstaći inflaciju.
Ona je navela da poseban izazov za Srbiju predstavlja i budućnost rada Naftne industrije Srbije, čiji ugovor o snabdijevanju i poslovanju u postojećim okolnostima zahtijeva produženje i dugoročnije rješenje. Prema riječima Putniković, velika kompanija ne može kvalitetno planirati poslovanje ukoliko joj je budućnost izvjesna samo iz mjeseca u mjesec.
– Predstojeća zima mogla bi donijeti dodatne izazove, posebno ukoliko dođe do poremećaja u snabdijevanju prirodnim gasom. Stabilan rad gasovoda Turski tok važan je za snabdijevanje Srbije i regiona, dok bi eventualni nedostatak gasa mogao dovesti do većeg pritiska na druge energente – kaže ona.
Dodatni problem predstavlja i rast cijena peleta, koji je već ovog ljeta skuplji nego prethodnih godina.
– Savjetujem građanima da, gdje god je moguće, ne zavise isključivo od jednog energenta, a kao jedno od dugoročnih rješenja je ulaganje u solarne panele. Povećanje ljetne potrošnje električne energije zbog klimatizacije, uz tradicionalno visoku zimsku potrošnju, čini ulaganja u sopstvenu proizvodnju električne energije sve opravdanijim – istakla je.
Energetska sigurnost će, prema njenoj procjeni, biti jedno od ključnih pitanja predstojeće jeseni i zime – od dostupnosti nafte i gasa, preko proizvodnje električne energije, do sposobnosti država da zaštite građane i privredu od novih cjenovnih udara.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
