Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2026–2028. godine, polazeći od prikaza stanja u oblasti strukturnih reformi, analizirajući započete mjere i oblasti, te u konačnici određujući dalje pravce ekonomske politike i sprovođenja socioekonomskih reformi u Republici Srpskoj za naredni dvogodišnji period.
Ovaj strateški dokument je usmjeren na uži set strukturnih reformi u odnosu na prethodne cikluse, kako bi fokus bio prvenstveno na realizaciji utvrđenih prioriteta.
Strukturne reforme organizovane su u okviru tri oblasti, a koje odgovaraju definisanim reformskim stubovima Vlade, i to: I Konkurentnost, II Održivost i otpornost i III Ljudski kapital i socijalne politike. Prema navedenom, u okviru definisanih oblasti predloženo je sedam strukturnih reformi i u okviru njih 23 reformske mjere za period do 2028. godine.
Osim navedenih strukturnih mjera postoji značajan broj ostalih mjera čija će realizacija doprinijeti ispunjavanju prethodno definisanih ciljeva Vlade Republike Srpske, a te mjere će biti ugrađene u Program rada Vlade Republike Srpske i nadležnih resora za naredni period.
U okolnostima brojnih eksternih i internih izazova, u 2024. godini, bruto domaći proizvod (BDP) Republike Srpske ostvario je rast od 3,1%. Rasploživi podaci za prva dva kvartala 2025. godine ukazuju na nastavak realnog rasta privredne aktivnosti u Republici Srpskoj, po prosječnoj stopi od 1,7%.
Prema projekcijama iz Programa ekonomskih reformi, u narednom dvogodišnjem periodu se očekuje nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz blagi pozitivni doprinos spoljnotrgovinske razmjene. Projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu 2026–2028. godina iznose 2,6%, 2,9% i 3,1%, respektivno.
U 2026. godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznosiće 1.000 KM, dok će se najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebnog za obavljanje određenog posla kretati od 1.050 KM do 1.450 KM. Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata, omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju. Projektovani rast domaće potrošnje manji je od projektovanog rasta BDP-a.
Takođe, očekuje se da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast. Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvozno orijentisane proizvodnje i ukupnog izvoza. Veći rast izvoza u odnosu na rast uvoza za rezultat će imati blago pozitivan doprinos privrednom rastu u navedenom periodu.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
