Zbog klimatskih promjena koje prate ekstremne suše, semberski poljoprivrednici se posljednjih godina sve više opredjeljuju za proizvodnju suncokreta. Kako kažu, osim što mnogo bolje podnosi sušnije uslove gajenja, ova kultura ima i druge prednosti u odnosu na pšenicu i kukuruz.
U Semberiji je sada pod ovom, jednom od najvažnijih industrijskih uljarica, između tri i četiri hiljade hektara.
Agronom Stevan Mesarović, u saradnji sa Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zasijao je sa pet hibrida suncokreta ogledno polje na površini od jednog hektara.
Cilj je da se sagledaju mogućnosti proizvodnje suncokreta u amajličansko-komolučanskom polju, ravničarskom kompleksu uz rijeku Drinu gdje preovladavaju laka zemljišta na kojima je negativan efekat suša daleko izraženiji u odnosu na druge atare Semberije.
– U ovom području uglavnom su zastupljena strna žita i kukuruz, pa tražimo kulturu koja bi omogućila proširenje plodoreda i veći profit poljoprivrednicima dajući stabilnije prinose u sve izraženijim sušnim godinama i evidentnim klimatskim promjenama. Prednosti su brojne. Preduzeće “Bimal” iz Brčkog godišnje uvozi preko 100.000 tona uljarica pa je tržište obezbjeđeno, cijena je zagarantovana i iznosi 80 feninga po kilogramu. Proizvodni ciklus je praktično zatvoren – rekao je Mesarović za portal InfoBijeljina.
Ratari koji proizvode kukuruz moraju oranice navodnjavati ako žele prinose.
Suncokret mnogo bolje podnosi uslove gajenja sa manje vlage, zahtijeva skoro duplo manja ulaganja, a značajan je u plodoredu.
– Žetva se obavlja od polovine avgusta do polovine septembra. U najgorim uslovima imamo prinos od tonu do tonu i po po hektaru, dok su prosjeci preko 2,5 tona, a i ide se i do 4 tone. Uz sve agrothničke mjere, savjete stručnjaka, ova uljarica garantuje dobre prinose. Suncokret se sije na isto međurodno rastojanje kao i kukuruz od 70 cm, treba manje đubriva, lakša je zaštita, a nema ni problema sa bolestima kao što je na primjeru kukuruza crvenilo, koje izaziva fitoplazma, a prenosi je insekt cikada. Poljoprivrednici, zbog visine stabljike, uvode i moderne tehnologije poput dronova kojima se preventivni tretmani protiv gljivičnih oboljenja završavaju brzo i efikasno u kasnijim fazama kada traktori ne mogu ulaziti u parcele – kaže Mesarović.
Ozbiljna poljoprivredna proizvodnja već je nezamisliva bez navodnjavanja oranica. Stručnjaci rješenje vide u postavljanju sistema kap po kap i subirigacionog navodnjavanje, ispod površine zemljišta. Do tada sigurna ugovorena cijena i visoka otpornost na sušu garantuju da će površine pod suncokretom u Semberiji nastaviti da se povećavaju.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
