U našim agroekološkim uslovima optimalni rok za sjetvu uljane repice počinje od 25. avgusta i traje do 25. septembra.
Posljedice ranije ili kasnije sjetve ove važne industrijske kulture mogu negativno uticati na normalan rast i razvoj usjeva. U oba slučaja može doći do izmrzavanja, jer su i previše i nedovoljno razvijene biljke podjednako osjetljive na niske temperature, piše Agroklub.
Biljke koje imaju dobro razvijenih šest do osam listova, kao i snažan korijenov sistem, mogu uspješno prezimiti bez neželjenih posljedica.
Kako pripremiti zemljište u sušnim uslovima?
S obzirom na to da na većem području regiona vlada dug sušni period sa temperaturama iznad prosjeka za ovo doba godine, postavlja se pitanje kako pripremiti zemljište za sjetvu sitnog sjemena, ali i na koji način sačuvati što veću količinu vlage neophodne za nicanje.
Klasična duboka obrada zemljišta nije preporučljiva u sušnim godinama, jer se tom prilikom mogu stvoriti krupne grudve, nepovoljne za polaganje sjemena i razvoj budućih biljaka. U takvoj situaciji poželjno je koristiti teške tanjirače, kombinovana oruđa ili grubare koji manje prevrću zemlju, čime se čuva dragocjena vlaga.
Nakon obrade zemljišta potrebno je zatvoriti brazde i poravnati površinski sloj, jer je sjeme uljane repice izuzetno sitno. Na taj način omogućava se bolji kontakt sjemena sa vlagom u zemljištu.
Sijati dublje i povaljati zemljište
U godinama sa povoljnim agroekološkim uslovima sjetva uljane repice obavlja se na dubini od jednog do dva centimetra. Međutim, u godini poput ove preporučuje se povećanje dubine sjetve za oko jedan centimetar.
Nakon sjetve poželjno je obaviti valjanje zemljišta kako bi se uspostavio kapilaritet i obezbijedilo odgovarajuće klijanje sjemena. Kada je riječ o sjetvenoj normi, ona bi trebalo da bude veća za desetak odsto, što je naročito važno zbog slabije klijavosti na dijelovima parcela na kojima nema dovoljno vlage.
Oprezno sa azotom
Mineralna ishrana od izuzetnog je značaja za pravilan rast i razvoj mladih biljaka, a u početnim fazama posebno je važna dovoljna količina fosfora i kalijuma u zemljištu. Osim što podstiče razvoj korijenovog sistema, fosfor je važan jer omogućava brži početni porast, uspješno prezimljavanje, a kasnije i ujednačeno sazrijevanje i visok prinos.
Kalijum je ključan element za otpornost biljaka na stresne uslove, ali i za regulisanje vodnog režima, jer kontroliše otvaranje i zatvaranje stoma kod biljaka. U sušnim uslovima naročito treba biti oprezan sa količinom azota, jer njegova prekomjerna upotreba može dovesti do pretjerane bujnosti biljaka nakon kiše ili čak do pojave ozbiljnijih žega.
Herbicidi i zaštita od štetočina
Kada je riječ o suzbijanju nepoželjnih biljnih vrsta, primjena zemljišnih herbicida u uslovima dugotrajne suše nije preporučljiva zbog otežane aktivacije preparata. U takvim uslovima bolje je primijeniti preparate namijenjene upotrebi nakon nicanja biljaka.
Ukoliko početak jeseni bude topao i suv, preporučuje se redovan obilazak usjeva zbog moguće pojave štetnih insekata, poput repičine ose i buhača. Pravovremenim reagovanjem može se spriječiti potpuno uništavanje tek izniklih i mladih biljaka.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
