Za razliku od prošle godine, šljiva je dobro rodila, osim u pojedinim lokalitetima u zapadnim krajevima i višim područjima u jugozapadnom dijelu RS i FBiH koje je pogodio prvomajski mraz. Međutim, zbog dugotrajne suše, plodovi su u većini zasada sitniji i manje slatki.
Upravo zbog suše voćari se boje da će ove godine šljiva manje “bacati” na kotlu, jer će većina roda biti upotrijebljena za preradu, odnosno, rakiju, piše Agroklub.
Takođe, berba je uslijedila kasnije jer su stabla “vegetirala” zbog izuzetno visokih temperatura i tropskih noći. Čačanska rodna još može da se bere, a u voćnjacima u kojima nema navodnjavanja, stabla su počela da povlače vodu iz plodova.
Sorta Stenlej, još je tvrda, iako je prošao optimalan rok za berbu, tj.polovina avgusta. Očekuje se da će berba krenuti za sedam do 10 dana, a ova sorta, može duže ostati na stablu i kad omekani. Plodovi su nešto sitniji, čak i u voćnjacima u kojima se redovno primjenjivalo navodnjavanje.
Savka se, takođe, može brati, a u višim područjima u jugozapadnom dijelu zemlje, gotovo da nije rodila. Snijeg i mrazevi učinili su svoje.
Iako stručnjaci preporučuju gajenje u sistemu vitkog vretena, zbog džanarike, kao podloge, stabla šljiva dostižu visinu i do četiri metra pa je preovlađujući način berbe da se stabla tresu. Ispod se stavlja najlon koji se skuplja na krajevima kako bi se lakše kupile šljive nakon trešenja.
Iako su pojedini kvazi stručnjaci govorili kako je to zločin prema šljivama, nedostatak radne snage, neadekvatna podloga i, naročito ako su stabla na brdu, odnosno, nagibu, doveli su do toga da se šljive više tresu nego beru ručno.
Jeste da tako dolazi do oštećenja plodova, ali, većina roda odlazi za rakiju. Rod je dobar, a otupna cijena, prema očekivanjima, niska. Troškovi berbe i zaštite iznose i do 0,50 KM po kilogramu, a rod se prodaje od 0,80 do 1 KM po kilogramu.
Čačanska ljepotica prodavala se od 0,60 KM do 0,80 KM. Prodaja većih količina, za potrošnju u svježem stanju, otežana je jer šljiva stiže iz svih krajeva BiH, ali i iz Srbije.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
