Rat na Bliskom istoku ponovo izaziva potrese na globalnom energetskom tržištu i dodatno povećava neizvjesnost za zemlje koje su snažno zavisne od uvoza nafte i energenata. Na to je upozorio dr Miroslav Kojadinović, energetski ekspert i član njemačke državne komisije BDSF, u razgovoru za minhenski Feuilleton.
Prema njegovim riječima, Bliski istok i dalje predstavlja jedan od ključnih energetskih regiona u svijetu, zbog čega svaki poremećaj u transportnim rutama, proizvodnji ili političkoj stabilnosti direktno utiče na globalne cijene energenata.
– Zemlje koje su energetski zavisne, posebno u Evropi, suočavaju se s dodatnim pritiskom na tržište, rastom cijena energenata, inflacijom i nesigurnošću u snabdijevanju. To nije samo regionalni problem, već globalni energetski rizik koji utiče na stabilnost ekonomija, industriju i svakodnevni život građana – istakao je Kojadinović.
On smatra da je Evropa u posljednjih nekoliko godina napravila određene korake ka diverzifikaciji energetskih izvora, ali da energetska sigurnost i dalje nije u potpunosti stabilna. Kao pozitivne pomake naveo je razvoj LNG infrastrukture, ulaganja u obnovljive izvore energije i jačanje energetskih mreža.
Ipak, naglašava da dugoročna stabilnost zahtijeva mnogo više strateškog planiranja.
– Potrebna je jasna i dugoročna strategija koja uključuje obnovljive izvore energije, ali i stabilne bazne kapacitete proizvodnje električne energije koji mogu garantovati sigurnost snabdijevanja – naveo je.
Kojadinović podsjeća da je i ranije upozoravao na mogućnost globalne energetske krize. Prema njegovim riječima, geopolitičke tenzije, rast potražnje za energijom i spor tempo izgradnje novih energetskih kapaciteta doveli su do nestabilnosti na energetskim tržištima.
– Danas vidimo upravo takvu situaciju – tržišta su osjetljiva, cijene energenata često osciliraju, a industrija i privreda osjećaju posljedice tih promjena – kazao je.
Kao jedno od ključnih rješenja za dugoročnu stabilnost energetskog sistema u Evropi, Kojadinović vidi kombinaciju više energetskih izvora. Iako ističe važnost širenja obnovljivih izvora energije, smatra da oni sami neće biti dovoljni da zadovolje stabilnu potražnju za energijom.
Prema njegovom mišljenju, važnu ulogu u budućnosti energetskog sistema trebalo bi da imaju i nuklearne elektrane, posebno manji modularni nuklearni reaktori (SMR) koji se mogu brže izgraditi i efikasno stabilizovati elektroenergetske mreže.
Govoreći o situaciji u regionu, Kojadinović je naveo da je prošle sedmice učestvovao na energetskim samitima u Banjaluci i Laktašima, gdje se razgovaralo o energetskim politikama u regionu, ali i o mehanizmu CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) i njegovom uticaju na industriju i energetiku zemalja Zapadnog Balkana.
On je ocijenio da Balkan sve ozbiljnije pristupa energetskim izazovima i da su diskusije na tim skupovima bile stručne i usmjerene na pronalaženje konkretnih rješenja.
– Organizacija samita bila je na visokom nivou i pokazala je da region ima kapacitet da organizuje ozbiljne međunarodne stručne skupove – rekao je Kojadinović.
Posebno je istakao značaj Foruma žena i preduzetništva u Laktašima, naglašavajući da je povezivanje energetike, ekonomije i preduzetništva važno za razumijevanje energetske tranzicije.
Govoreći o budućnosti energetskog sektora, Kojadinović smatra da Evropa mora razvijati uravnotežen energetski sistem zasnovan na kombinaciji obnovljivih izvora, nuklearne energije, modernizacije elektroenergetskih mreža i snažne regionalne saradnje.
– Ako budemo donosili racionalne i dugoročne odluke, moguće je izgraditi stabilan i održiv energetski sistem koji će podržavati ekonomski razvoj Evrope i regiona u narednim decenijama – zaključio je Kojadinović.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
