Globalni poremećaji u lancima snabdijevanja podstakli su evropske kompanije, prvenstveno iz Njemačke i Italije, da se okreću bližim tržištima, što domaćim privrednicima otvara prostor za nove poslove, pod uslovom da proizvođači uspiju premostiti izazov nedostatka kvalifikovane radne snage i ispuniti stroge ekološke standarde EU.
Potpuni oporavak i dalje je pod snažnim uticajem spoljnih faktora, ali ključ uspjeha domaćih kompanija leži u njihovoj sposobnosti da brzo odgovore na specifične zahtjeve tržišta kroz pouzdanu isporuku i visok kvalitet.
Kako navode predstavnici privredne zajednice, iako BiH cjenovno teško može parirati azijskoj konkurenciji, njena glavna prednost i dalje počiva na kvalitetu finalnih proizvoda i geografskoj blizini evropskom tržištu, piše Glas Srpske.
Okretanje Evrope
Prema riječima sekretara granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boška Borojevića već je uočljiv blagi trend okretanja evropskih kompanija ka geografski bližim tržištima.
– Vidljivo je da kompanije, posebno iz Njemačke, Austrije i Italije, razmatraju nabavke iz regiona. Republika Srpska tu ima određene prednosti, prije svega zbog blizine tržištu EU, postojeće industrijske baze i dugogodišnje saradnje sa partnerima – istakao je Borojević za “Glas”.
On dodaje da je riječ o postepenom procesu koji će zavisiti od konkurentnosti domaćih proizvođača, kvaliteta i pouzdanosti isporuke. U metalskom sektoru, kako navodi, najveća potražnja vlada za dijelovima za auto-industriju, metalnim konstrukcijama, mašinskim komponentama te obrađenim čelikom i aluminijumom, uz sve veći značaj “zelenih” standarda i smanjenja emisije CO₂ (CBAM direktiva).
Izazov
S druge strane, izazov ostaje nedostatak radne snage. Poslodavci, podsjetio je on, već duže vrijeme ukazuju na manjak kvalifikovanih radnika i inženjera.
– Da bismo iskoristili prilike, neophodno je ulaganje u obrazovanje i zadržavanje kadrova – naglasio je Borojević.
Kada je riječ o drvnoj industriji, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Igor Andrić smatra da je još rano govoriti o konkretnom povratku evropskih narudžbi iz Azije.
– Ovo je još kratak period da bi se vidjeli jasni efekti. Nema značajnijih povratnih informacija od privrednika, ali se osjeti određeni optimizam kod onih koji su preživjeli krizu. Pominju se novi ugovori i postoje naznake oporavka – rekao je Andrić.
Aduti
Prema njegovim riječima, glavni izvozni aduti domaće drvne industrije ostaju namještaj, poluproizvodi poput lijepljenih ploča i greda, kao i podne obloge.
– Naši proizvodi imaju svoje mjesto na evropskom tržištu, prije svega zbog kvaliteta, pouzdanosti i blizine, iako je konkurencija iz Azije i dalje snažna, naročito kada je riječ o cijenama – dodao je Andrić.
Sličan stav dijele i u FBiH. Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić ističe da svaka globalna kriza u lancima snabdijevanja otvara prostor za nove igrače.
– Gdje god neka karika ispadne, to je prilika za druge. Ne možemo govoriti da BiH kao cjelina ima šansu, već da je ima svaki privrednik koji je spreman da odgovori zahtjevima tržišta – poručio je Jašarspahić.
On podsjeća da su metalna, elektro i industrija namještaja okosnica izvoza BiH i da su upravo ti sektori najviše povezani sa tržištem Evropske unije.
Izvoz
Januarski podaci o izvozu ne mogu se smatrati relevantnim pokazateljem kretanja u drvnoj industriji, jer tradicionalno ne odražavaju stvarno stanje na tržištu. Privrednici ističu i da je tokom krize značajan broj preduzeća u ovom sektoru prestao sa radom, što dodatno otežava brži oporavak i iskorišćavanje novih poslovnih prilika.
Privreda
Energetika
Turizam
Poljoprivreda
ICT
Prehrana
