U toku berba jabuke: Kakvi su prinosi i kvalitet?

Povodom Svjetskog dana jabuke, koji se obilježava 20. oktobra, pažnja je ponovo usmjerena na jednu od najzastupljenijih voćarskih kultura u Potkozarju. Iako ovogodišnji prinosi u intenzivnim zasadima zadovoljavaju očekivanja, voćari se i dalje suočavaju sa problemima plasmana, neodgovarajućeg sortimenta i neizvjesne računice proizvodnje.

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca pod voćnjacima je oko 1.500 hektara, od čega se približno 900 hektara odnosi na intenzivne zasade u kojima se primjenjuje kompletna agrotehnika. Uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama tokom vegetacije, prinosi u ovim zasadima su zadovoljavajući. Međutim, struktura sortimenta predstavlja sve veći izazov.

– Sorta Ajdared nije toliko zastupljena u Evropskoj uniji dok je kod nas zastupljena i naši potrošaći su navikli na tu sortu i samim tim i traže tu sortu. Tu je i Zlatni delišes, slatka jabuka koju preferiraju mlađe generacije kao i Greni smit koja je kiselija jabuke i koju najviše koristi starija populacija zbog svojih nutritivnih vrijednosti smanjenja samog šećera – rekao je Dražen Čekić, Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi PЈ Gradiška.

Ovogodišnje veleprodajne cijene jabuka kreću se u granicama višegodišnjeg prosjeka. U Poljskoj koja je najveći proizvođač u Evropi, kilogram se prodaje za oko 80 pfeniga, dok se u domaćim supermarketima jabuke ekstra klase plaćaju i do 1,40 maraka po kilogramu. Ipak, cijena na polici nije i zarada proizvođača, zbog čega mnogi voćari još procjenjuju da li im se prodaja u ovom trenutku isplati.

– Gala je stavljena u hladnjače. Zlatni se bere i njega stavljam u hladnjače kao i jonagold koji se bere i skladišti u hladnjače. Šta će biti ne znam. kada oberemo onda ćemo se baciti na prodaju – kaže Nikola Vukota, voćar iz Trebovljana.

Јedan od načina da se poveća vrijednost domaće jabuke jeste prerada. Umjesto prodaje isključivo svježeg voća, pojedina poljoprivredna domaćinstva odlučuju se za proizvodnju prirodnih sokova i rakije, čime dio roda dobija novu tržišnu vrijednost.

– Naš kvalitet u koji uporno ulažemo i iza koga mi stojimo pokazao se i opstao u ovateška vremena tako da nastavljamo dalje kao i do sada – navodi Gordana Dojčinović, proizvođač voćnih sokova iz Donjih Podgradaca.

Dugoročno rješenje problema plasmana je izgradnja kapaciteta za otkup i preradu voća. Iz Gradske uprave Gradiška poručuju da su spremni ponuditi povoljne uslove potencijalnim investitorima koji bi otkupljivali i prerađivali značajan dio domaćeg roda.

– Već dugo vremena grad Gradiška je raspoložen da obezbjedi građevinsko uređeno zemljište koje bi ustupilo na osnovu Skupštinske odluke za bukvalno 1 euro onoj kompaniji koja bi se opredjelila za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda i voća i povrća iz cijelog Lijevče polja i širom Republike Srpske – rekao je Adžić.

Ovogodišnji rod pokazuje da Potkozarje ima značajan proizvodni potencijal. Međutim, za sigurniju budućnost voćarstva nije samo dovoljno proizvesti kvalitetnu jabuku. Јednako važno je prilagođavanje sortimenta zahtjevima tržišta, organizovan otkup i razvoj prerade, kako bi veći dio vrijednosti ostajao u rukama domaćih proizvođača.