Vrućine iscrpljuju pčele, kakav će biti prinos meda u Republici Srpskoj

Iako ekstremne ljetne vrućine otežavaju rad pčelama i ubrzavaju nestanak paše, ovogodišnja pčelarska sezona u većem dijelu Republike Srpske ipak je bolja od prethodne dvije.

Pčelari ističu da visoke temperature same po sebi nisu najveći problem, već nedostatak nektara i polena, zbog čega u Hercegovini sele košnice u više predjele.

Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, rekao je da je u većem dijelu Republike Srpske sezona bila nešto bolja nego u prethodne dvije godine.

“Kada je riječ o pčelarskoj sezoni i visokim temperaturama, ekstremne vrućine, kada su temperature lokalno prelazile i 40 stepeni Celzijusa, ne pogoduju ni pčelama ni biljkama od kojih one zavise. Zato su padavine koje smo imali bile veoma korisne, kako za poljoprivredne kulture poput kukuruza, tako i za medonosno bilje. To će pomoći biljkama da se oporave, a samim tim i pčelama, koje će ponovo imati više nektara i polena”, kazao je Marković.

Velike vrućine

Kako je dodao, tokom velikih vrućina, nakon završetka cvjetanja lipe, imali su dnevni pad težine pčelinjih zajednica i do pola kilograma.

“To znači da su velika društva u tim uslovima trošila med koji su prethodno sakupila, jer u prirodi nije bilo dovoljno paše. Ne očekujem da će to uticati na cijenu meda. Iza nas je jedna prosječna sezona. Pčelari često znaju biti previše optimistični u procjenama, ali ovogodišnji prinosi od oko 15 do 20 kilograma meda po košnici, u područjima gdje su glavne paše bagrem i lipa, predstavljaju prosjek”, kazao je on.

Kako je dodao, situacija nije svuda ista.

“Ja imam tri pčelinjaka na različitim lokacijama. Na jednom, u brdskom području iznad Teslića, gotovo da nije bilo prinosa meda. S druge strane, neko ko se pčelarstvom bavi tek nekoliko godina može imati utisak da je sezona odlična jer nema dugoročnu osnovu za poređenje. Kada posmatramo prosjek u posljednjih pedesetak godina, prinos od oko 25 kilograma po košnici predstavlja prosječnu ili čak nešto slabiju sezonu. Za nas je, međutim, ova godina dobra, posebno u odnosu na prethodne dvije, kada smo u dijelovima Posavine, Semberije i Majevice imali prinose manje od deset kilograma po košnici”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, teško je dati potpunu sliku za cijelu Republiku Srpsku jer još nemaju podatke iz svih krajeva, a sezona nije završena.

“Ipak, prema informacijama kojima raspolažem, u većem dijelu Republike Srpske sezona je bila nešto bolja nego prethodne dvije godine. Prinosi su veoma neujednačeni, od područja gdje je meda bilo vrlo malo, do onih gdje su rezultati bili zadovoljavajući, ali u prosjeku možemo reći da je ovogodišnja sezona ipak bolja od dvije prethodne”, kazao je Marković za “Nezavisne novine”.

“Što se tiče rojenja pčela, ono nema nikakve veze s ovim visokim temperaturama. Riječ je o prirodnom procesu razmnožavanja pčelinjih zajednica, odnosno prirodnom načinu na koji se zajednica kao kolektiv obnavlja i širi. Taj proces se redovno dešava od kraja aprila do kraja juna”, kazao je Marković.

Digitalne publikacije

Kako je rekao, istina je da je ove godine nagon za rojenjem bio izrazito izražen.

“Pčelinje zajednice imale su snažan nagon za razmnožavanjem. Pčelari koji tu energiju nisu uspjeli usmjeriti na prinos meda ili formiranje novih pčelinjih zajednica suočili su se s tim da im se roj izdvojio. To se može dogoditi svakome, pa i iskusnim pčelarima, zbog čega smo ove godine imali slučajeve da se rojevi pojavljuju i u gradskim sredinama. Dakle, riječ je o prirodnom procesu koji nije posljedica vremenskih prilika”, kazao je on.

Nadoknadili velike zimske gubitke

Kako je dodao, taj izražen nagon za rojenjem, uslovno rečeno, pomogao je da nadoknade velike zimske gubitke koje su pretrpjeli.

“Tokom zime 2024/2025. u Republici Srpskoj izgubili smo oko 40 odsto pčelinjih zajednica, a do kraja prošle godine taj gubitak nismo uspjeli nadoknaditi. Imali smo oko deset odsto manje pčelinjih zajednica nego ranije. Sada, nakon dvije godine, zahvaljujući nešto boljoj sezoni i izraženom rojevnom nagonu, mogu reći da smo te gubitke nadoknadili. Ove godine imaćemo više pčelinjih zajednica nego prošle”, kazao je Marković.

Milorad Ljubibratić, pčelar iz Hercegovine, ističe da pčelari u ovom dijelu tokom ljeta moraju seliti pčele u više predjele kako bi lakše podnijele visoke temperature i imale dovoljno hrane.

“Ove vrućine same po sebi ne predstavljaju najveći problem za pčele. Mi ih selimo u više krajeve, prema Gacku, kako bismo izbjegli najveće vrućine. Teško je da pčele ostanu na našem terenu jer nema polena. Bez polena nema razvoja legla i to je suštinski problem. Zato ih selimo u planinske krajeve”, rekao je Ljubibratić.