Život u Srpskoj

Smještena u srcu Balkana, gdje se godinama unazad geografski, politički i kulturološki susreću civilizacije Istoka i Zapada, Republika Srpska predstavlja zemlju sa izuzetno bogatom, vijekovima starom kulturom. Upoznavanje ljepota kojima Republika Srpska obiluje moguće je kroz razne festivali, sportska takmičenja, gastro, kulturne, zabavne i brojne druge manifestacije i dešavanja.

Dugogodišnji rad na kulturnom, tehnološkom, ekonomskom i političkom prosperitetu učinio je da se danas život u Republici Srpskoj ne razlikuje mnogo od života stanovništa zemalja Evropske unije. Vedar duh njenih stanovnika, bogata gastro-ponuda, prijatno okruženja i brojne sportske i kulturne manifestacije razlog su povećanog interesovanja turista da posjete Republiku Srpsku i motiv da joj se svaki put iznova vraćaju.

Obrazovni sistem Republike Srpske

Mogućnost školovanja i usavršavanja po najsavremenijim svjetskim standardima karakteristika je obrazovnog sistema u Republici Srpskoj. Za regulisanje ovog sektora zaduženo je Ministarstvo prosvjete i kulture, koje definisanim strategijama, mjerama i reformama radi na stvaranja kvalitetnijeg i savremenijeg sistema obrazovanja.

Zdravstvene ustanove u Srpskoj

Zdravstvena zaštita u Republici Srpskoj svim građanima dostupna je u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama pod jednakim uslovima, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Zdravstveni sistem Republike Srpske je složen i centralizovan sistem i u svom javnom sektoru ima 11 bolnica, jednu specijalnu bolnicu, jedan klinički centar i šest zavoda.

Saobraćaj u Srpskoj

Građani Republike Srpske s evropskim i svjetskim metropolama povezani su drumskim, željezničkim, vazdušnim i plovnim saobraćajem. Putnu infrastrukturu Republike Srpske trenutno čini 106 km autoputeva, preko 4.200 km magistralnih i regionalnih puteva i preko 6.000 km lokalnih puteva.

10 306 km dužina puteva
187 broj osnovnih škola
+387 pozivni broj
8-16h uobičajeno radno vrijeme

Republika Srpska smještena je u srcu Balkana, gdje se geografski, politički i kulturološki susreću civilizacije Istoka i Zapada, međusobno se oplemenjujući i ostavljajući bogatu, vijekovima staru kulturu na ovim prostorima.

Kulturni, tehnološki, ekonomski i politički prosperitet karakterističan za Republiku Srpsku posljednjih godina čini da se život u Republici Srpskoj danas ne razlikuje mnogo od života u zemljama Evropske unije. Prilikom posjete ovoj zemlji, koja se nalazi na ukrštanju važnih saobraćajnica i gdje se vijekovima unazad susreću različite kulture nekoliko naroda, možete odsjesti u hotelima svih kategorija, uživati u najljepšim balkanskim specijalitetima, posjetiti muzeje, galerije, pozorišta, bioskope..

Festivali, sportska takmičenja, gastro, kulturne, zabavne i brojne druge manifestacije i dešavanja jedan su od načina da upoznate ljepote i duh Srpske. U posljednjih nekoliko godina Republika Srpska je domaćin brojnih međunarodnih manifestacija, koje imaju tradicionalni karakter i na ove prostore privlače sve veći broj domaćih i stranih turista.

Pored bogate gastro-ponude, svako ko dođe u Republiku Srpsku ima priliku da osjeti vedar duh njenih stanovnika. Mogućnosti za provod i zabavu su brojne, a sve što je potrebno je dobro raspoloženje. U svim gradovima Republike Srpske postoje brojni ugostiteljski objekti – restorani u kojima se može uživati u etno-ambijentu uz zvuke tamburaša i klubovi koji rade do ranih jutarnjih časova.

U Republici Srpskoj, a posebno u Banjoj Luci, postoji veliki broj hotela, motela, pansiona i prenoćišta. Cijene noćenja se uglavnom kreću u rasponu od 30 € do 130 €.

Građanima i svim posjetiocima na raspolaganju su savremeno opremljeni tržni centri, sa širokim spektrom robe i usluga, apoteke, banke, pošte, kao i brojne druge ustanove i institucije neophodne za život savremenog čovjeka. Većina banaka i pošta otvorena je od 8.00 do 18.00 časova radnim danom i od 8.00 do 14.00 časova subotom, a kreditne kartice kao što su Visa, Master Card, Diners i dr. prihvaćene su u većini većih prodavnica, hotela i restorana.

Poštanske usluge u Republici Srpskoj pružaju “Pošte Srpske”, kao javni poštanski operater Republike Srpske, i ostali poštanski operateri. “Pošte Srpske”, kao javni poštanski operater Republike Srpske, punopravan su član Svjetskog poštanskog saveza i Post Europa, s međunarodnim IMPC kodom za pružanje usluga u međunarodnom saobraćaju.

Apoteke su otvorene od 8.00 do 20.00 časova radnim danom i subotom od 8.00 do 15.00 časova. U svim gradovima rade dežurne apoteke, koje su na usluzi non-stop. Prodavnice prehrambenih artikala su uglavnom otvorene od  6.00 do 21.00 čas radnim danima i subotom i nedjeljom od 6.00 do 16.00 časova. U većim gradovima rade i dragstori, prodavnice koje su otvorene 24 časa.

Za pozive prema Republici Srpskoj iz inostranstva koristi se pozivni broj +387, a važniji telefonski brojevi, kao što su policija – 122, vatrogasci – 123, hitna pomoć – 124, pomoć na putu – 1285, na raspolaganju su 24 časa.

U Republici Srpskoj postoji nekoliko rent a car kuća, koje omogućavaju svim građanima i turistima da po pristupačnim cijenama iznajme vozilo ili rezervišu usluge prevoza do aerodroma ili autobuske stanice. Cijene rentanja auta su oko 55 € za period od jednog do četiri dana.

Putnu infrastrukturu Republike Srpske trenutno čini 106 km autoputeva, preko 4.200 km magistralnih i regionalnih puteva i preko 6.000 km lokalnih puteva.

Usvojenim strateškim i planskim dokumentima Republike Srpske, pored izgrađenih, u planu je izgradnja novih, kao i rehabilitacija postojećih saobraćajnica, koje bi u znatnoj mjeri uticale na poboljšanje domaćeg i međunarodnog transporta.

Pored izgrađenog autoputa Banja Luka – Gradiška i Banja Luka – Doboj, planirana je izgradnja autoputeva na sljedećim dionicama:

  • Vukosavlje – Bijeljina – granica s Republikom Srbijom (Rača), dužine 68 km,
  • Doboj – Vukosavlje (autoput na koridoru Vc), dužine 46,6 km,
  • Banja Luka – Novi Grad, dužine 71 km i
  • Glamočani – Mrkonjić Grad – Mlinište – granica sa FBiH, dužine 93 km.

Pored mreže autoputeva planirana je izgradnja brzih puteva, kao i magistralnih i regionalnih puteva u Republici Srpskoj na sljedećim dionicama:

  • Lukavica – Pale – Sokolac – Rogatica – Ustiprača – Višegrad – granica s Republikom Srbijom (SEETO, Ruta 3),
  • Bijeljina – Zvornik – Sokolac,
  • Trebinje – Gacko – Foča – Ustiprača – Višegrad,
  • Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina,
  • Banja Luka – Čelinac – Kotor Varoš – Obodnik,
  • Izgradnja magistralnog puta M 111 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) (Ruta 2b),
  • Izgradnja magistralnog puta MI 109 M-20 Brod na Drini (Foča) – Tjentište (nova trasa),
  • Izgradnja regionalnog puta RI 6102 Nevesinje – Berkovići,
  • Izgradnja magistralnog puta MI 502 Bronzani Majdan – entitetska granica,
  • Izgradnja regionalnog puta RI 1104 Gornji Podgradci – Mrakovica.

“Željeznice Republike Srpske” a.d. Doboj su jedino željezničko preduzeće na teritoriji Republike Srpske, čija je glavna djelatnost prevoz robe i putnika. Republika Srpska ima oko 425 km željezničke mreže, od čega je u eksploataciji oko 385 km, a 90% pruge je elektrificirano za napon od 25kV. “Željeznice Republike Srpske” prevoze oko 170.000 putnika godišnje i oko pet miliona tona robe. “Željeznice Republike Srpske”, u saradnji s Vladom Republike Srpske i Svjetskom bankom, sprovode restrukturiranje ovog preduzeća kako bi postigle finansijsku stabilnost i zauzele svoje mjesto u mreži evropskih željeznica. Restrukturiranje podrazumijeva vlasničko, organizaciono i finansijsko restrukturiranje i plan investicija za narednih 10 godina.

Aerodrom Banja Luka je jedini aerodrom u Republici Srpskoj otvoren za međunarodni saobraćaj. Od 2013. godine uvedena je redovna linija “Air Serbie” Beograd – Banja Luka – Beograd, a od zimskog reda letenja 2018. godine sa banjalučkog aerodroma uspostavljeni su letovi “Ryanaira” za Brisel, Memingen i Stokholm. Letovi se vrše dva puta sedmično prema sve tri destinacije.

Od aprila 2019. godine kompanija “Ryanair” uvodi i liniju Banja Luka – Berlin – Banja Luka, dva puta sedmično. Očekivanja ove avio-kompanije su da će letovima na ove četiri destinacije omogućiti prevoz više od 135.000 korisnika preko banjalučkog aerodroma.

Tokom ljeta 2018. godine realizovani su i čarter letovi za Antaliju, a u 2019. godini realizovani su čarter letovi za Grčku i Antaliju. Takođe, u toku su pregovori u vezi s uspostavljanjem direktne avio-linije Banja Luka – Moskva, kao i Banja Luka – Beč.

Aerodrom Banja Luka ima odličnu geografsku poziciju u BiH, odlične vremenske uslove za letenje i ljeti i zimi i jedini je aerodrom u BiH s mogućnošću slijetanja iz oba pravca. U toku je izgradnja modernog kargo objekta površine 1.360 m2, koji će uz modernu i savremenu opremu omogućiti brz i siguran utovar svih vrsta robe koja se može prevoziti avionima.

Usluge koje pruža aerodrom su: prihvat i otprema vazduhoplova, putnika i prtljaga; prihvat i otprema robe i skladištenje robe; prodaja mlaznog goriva – JET A1; usluge VIP salona; ugostiteljske usluge; trgovinske usluge; parking prostor za smještaj 100 vozila. Aerodrom može primati i opsluživati avione srednje kategorije.

Udaljenost Aerodroma Banja Luka od grada Banja Luka je 23 km, od autoputa Beograd – Zagreb 35 km, udaljenost od rijeke Save je 18 km, udaljenost od željezničke pruge 18 km, od autoputa Banja Luka – Gradiška jedan km, kao i od glavnog magistralnog puta oko jedan km. Dugoročnim planom razvoja planirano je da aerodrom postane kargo lider u regiji.

Kada govorimo o vodnom saobraćaju, u Srpskoj postoje 204 kilometra riječnih plovnih puteva, a najveća pristaništa su riječna luka Šamac, te pristanište za tečne terete u Rafineriji Brod. Plovne rijeke u Srpskoj su Sava, koja je osposobljena za međunarodni plovni saobraćaj, te Una, Drina i Bosna, koje su djelimično osposobljene za plovidbu, pet km od ušća u Savu. Skelski prelazi s poprečnom plovidbom nalaze se u Srpcu i Crnjelovu, kod Bijeljine.

Stanovništvu u Srpskoj omogućen je pristup internetu posredstvom brojnih provajdera, među kojima najveći broj korisnika bilježi “M:tel”.

Obrazovni sistem Republike Srpske

Obrazovanje u Republici Srpskoj u nadležnosti je Ministarstva prosvjete i kulture RS, a danas obuhvata niz ustanova i zaposlenih u njima, koji pružaju mogućnost školovanja i usavršavanja po najsavremenijim svjetskim standardima. Danas se dijeli na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Visoko obrazovanje je u nadležnosti Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i čini sastavni dio obrazovnog sistema Republike Srpske.

Predškolsko vaspitanje i obrazovanje

Predškolsko vaspitanje i obrazovanje se ostvaruje u predškolskim ustanovama kroz program predškolskog vaspitanja i obrazovanja za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Predškolska ustanova se može organizovati kao dječji vrtić ili klub za djecu.

Predškolsko vaspitanje i obrazovanje može se organizovati za svako dijete u godini pred polazak u školu u trajanju od najmanje tri mjeseca. Ovaj program se ostvaruje u predškolskim ustanovama i nekim osnovnim školama u sredinama u kojima ne postoje predškolske ustanove i to na osnovu prijedloga koji utvrdi Vlada, a na osnovu obezbijeđenih sredstava u budžetu Republike Srpske i drugih izvora finansiranja.

Cijena boravka u predškolskoj ustanovi u javnom sektoru koju izdvajaju roditelji je od 70 KM u Berkovićima do 200 KM u Istočnom Novom Sarajevu, a u privatnom od 120 KM u Rogatici, do 580 KM u Banjoj Luci.

U Republici Srpskoj registrovano je 114 predškolskih ustanova, od čega su 42 ustanove u javnom sektoru čiji su osnivači jedinice lokalnih samouprava i 72 ustanove u privatnom sektoru čiji su osnivači vjereske zajednice, pravna ili fizička lica. U poslјednjih nekoliko godina u pojedinim jedinicama lokalnih samouprava osnivane su nove predškolske ustanove ili proširivane već postojeće. Tako je u 2018. i 2019. godini osnovano sedam predškolskih ustanova u privatnom sektoru, koje su dobile rješenje o odobrenju za rad. Trenutno je 23,7% djece predškolskog uzrasta obuhvaćeno organizovanim predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem.

Osnovno obrazovanje

Osnovno vaspitanje i obrazovanje je obavezno i besplatno za svu djecu od šest do 15 godina. U Republici Srpskoj postoji 187 centralnih osnovnih škola, 482 područna odjeljenja, 11 muzičkih škola i četiri osnovne škole za djecu sa smetnjama u razvoju.

U prvi razred osnovne škole u školskoj 2019/2020. godini u Republici Srpskoj upisano je 9.466 učenika. U zavisnosti od potreba i mogućnosti, škole organizuju prošireni program (produženi boravak i jutarnje čuvanje) koji sve više pogoduje roditeljima.

Ministarstvo prosvjete i kulture je i za školsku 2019/2020. godinu obezbijedilo besplatne udžbenike za sve učenike prvog i drugog razreda osnovne škole u Republici Srpskoj, te prvi put udžbenike za učenike pobjednike republičkog takmičenja u školskoj 2018/2019. godini. Putem projekta “Dositej”, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske opremilo je sve osnovne škole računarima za učenike i nastavnike. Ovom prilikom opremljeno je 847 e-učionica, što je olakšalo i modernizovalo nastavni proces u svim školama. U sklopu projekta u 84 osnovne i srednje škole implementirana je i nove verzija e-dnevnika.

Srednje obrazovanje i vaspitanje

Djelatnost srednjeg obrazovanja obuhvata različite vrste i oblike obrazovanja kojim se nakon završene osnovne škole stiču znanja i sposobnosti potrebni za rad u struci i za dalje školovanje. U zavisnosti od nastavnog plana i programa, škola može biti osnovana i registrovana kao: gimnazija, umjetnička škola, srednja stručna tehnička škola u četvorogodišnjem trajanju, srednja stručna škola u trogodišnjem trajanju, srednja stručna škola u dvogodišnjem trajanju, vjerska škola u petogodišnjem trajanju i škola za učenike s posebnim potrebama.

Srednje obrazovanje u trajanju od tri godine odgovara trećem stepenu stručne spreme, a obrazovanje u trajanju od četiri godine odgovara četvrtom stepenu stručne spreme. Srednja škola može biti osnovana kao javna ili kao privatna škola, a osnivaju se pod jednakim uslovima u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju. U Republici Srpskoj postoje 94 srednje škole – 89 javnih i pet privatnih.

Visoko obrazovanje

Visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj upisuju studente na osnovu uspjeha u srednjoj školi i rezultata prijemnog ispita za određeni fakultet. Postoje dvije vrste visokoškolskih ustanova.

  • Viša škola u trajanju od tri godine, a nalik je zanatskim univerzitetima prisutnim u ostatku svijeta.
  • Fakulteti univerziteta traju četiri godine, pet do mastera, a osam do doktorata. Izuzetak su medicinski fakulteti, koji traju šest godina do zvanja doktor medicine, što se kasnije nastavlja trogodišnjim specijalističkim stažom i dvogodišnjom specijalizacijom ili trogodišnjim duplim doktorskim studijama. U Republici Srpskoj postoje javni i privatni fakulteti i univerziteti koji čine veliki broj fakulteta.

U Republici Srpskoj postoje dva javna univerziteta, Univerzitet u Banjoj Luci i Univerzitet u Istočnom Sarajevu.

Zdravstvene ustanove u Srpskoj

U Republici Srpskoj zdravstvena zaštita se pruža u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama pod jednakim uslovima, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Zdravstveni sistem Republike Srpske je složen i centralizovan sistem i u svom javnom sektoru ima 11 bolnica, jednu specijalnu bolnicu, jedan klinički centar i šest zavoda. Poseban oblik zaštite zdravlja stanovništva ostvaruje se organizacijom javnog zdravstva i obuhvata naučno polje preventivne medicinske nauke, uključujući higijenu, epidemiologiju, mikrobiologiju, socijalnu medicinu, zdravstvenu ekologiju, zdravstvenu statistiku, promociju zdravlja i prevenciju bolesti. U Republici Srpskoj ima jedan Institut za javno zdravstvo.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sprovodi obavezno zdravstveno siguranje i finansira zdravstvenu zaštitu osiguranih lica u Republici Srpskoj, u skladu sa zakonom i aktima Fonda.