Lagard: Posljedice rata s Iranom biće dugotrajne, prijeti inflacija

01.04.2026 Vijesti

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard kritikovala je tvrdnju američkog ministra finansija Skota Besenta da bi ekonomske posljedice rata sa Iranom bile kratkotrajne, javio je Blumberg, pozivajući se na izvore.

Ona je tokom video-poziva iza zatvorenih vrata sa guvernerima centralnih banaka, ministrima finansija i ministrima energetike G7, istakla da će se posljedice osjećati dugo vremena “jer je toliko toga već uništeno”, rekli su izvori.

Besent je insistirao da je kriza na tržištu nafte izazvana zatvaranjem Ormuskog moreuza privremena, tvrdeći da je tržište nafte dobro snabdjeveno i da bi moreuz između Irana i ostalih zemalja Zaliva trebalo ponovo da se otvori u dogledno vrijeme.

Energetski šok i rast inflacije u Evropi

Lagard je ranije navela da ECB predviđa da će inflacija dostići vrhunac od 6,3 odsto, što je predviđenje zasnovano na akutnim poremećajima u snabdijevanju energijom koje će trajati do kraja 2026. godine i značajnom daljem uništavanju infrastrukture.

“Suočavamo se sa pravim šokom – to je vjerovatno iznad onoga što možemo da zamislimo u ovom trenutku”, rekla je Lagard u intervjuu za “Ekonomist”.

Kada je riječ o vađenju nafte, rafineriji i distribuciji, ona je upozorila da je “previše već oštećeno i nema načina da se to obnovi za nekoliko mjeseci”.

Energetski šok i rast inflacije u Evropi

Razgovor sa Besentom nije njen prvi sukob sa američkim zvaničnikom ove godine, podsjeća Blumberg.

U januaru je napustila govor američkog ministra trgovine Hauarda Lutnika na Svjetskom ekonomskom forumu jer je smatrala da je njegova antievropska retorika “previše”.

Zemlje G-7 saopštile su da su spremne da preduzmu “sve neophodne mjere” kako bi “očuvale stabilnost i bezbjednost energetskog tržišta”.

Blumberg napominje da neslaganja odražavaju rastuće tenzije između SAD i Evrope usred rasta cijena energije i rizika za logistiku. Prema agenciji, inflacija u evrozoni je u martu ubrzala najbržim tempom od 2022. godine.

U saopštenju nakon video-poziva, učesnici G7 su izrazili spremnost da preduzmu sve neophodne mjere kako bi održali stabilnost i bezbjednost energetskog tržišta, a takođe su naglasili važnost koordinisane akcije za ublažavanje posljedica Zalivskog rata i zaštitu globalne ekonomske stabilnosti, napominje agencija, prenosi Tanjug.

Pomoći ćemo vam da
pronađete pravu priliku!

Želim konsultacije

Povezani članci

Tržište nafte dostiglo je “tačku loma” – šta slijedi?

Tačka loma na tržištu nafte poklapa se s isporukom posljednjih barela iz Perzijskog zaliva krajnjim korisnicima. Kada…

21.04.2026 Vijesti

Više od tri četvrtine proizvoda izvozimo u Evropsku uniju

Više od tri četvrtine ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine je završilo u Evropskoj uniji,…

21.04.2026 Vijesti

Od kontrola uvoza u budžet Srpske uplaćeno 1,4 miliona KM

U budžet Republike Srpske od kontrola uvoza je uplaćeno 1.442.200 KM, a zabranjen je uvoz 10 pošiljki, saopšteno je…

21.04.2026 Vijesti

Јavni poziv za podsticaje za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji

Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske raspisala je javni poziv za podnošenje prijava za odobravanje novčanih…

21.04.2026 Vijesti