Lagard: Posljedice rata s Iranom biće dugotrajne, prijeti inflacija

01.04.2026 Vijesti

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard kritikovala je tvrdnju američkog ministra finansija Skota Besenta da bi ekonomske posljedice rata sa Iranom bile kratkotrajne, javio je Blumberg, pozivajući se na izvore.

Ona je tokom video-poziva iza zatvorenih vrata sa guvernerima centralnih banaka, ministrima finansija i ministrima energetike G7, istakla da će se posljedice osjećati dugo vremena “jer je toliko toga već uništeno”, rekli su izvori.

Besent je insistirao da je kriza na tržištu nafte izazvana zatvaranjem Ormuskog moreuza privremena, tvrdeći da je tržište nafte dobro snabdjeveno i da bi moreuz između Irana i ostalih zemalja Zaliva trebalo ponovo da se otvori u dogledno vrijeme.

Energetski šok i rast inflacije u Evropi

Lagard je ranije navela da ECB predviđa da će inflacija dostići vrhunac od 6,3 odsto, što je predviđenje zasnovano na akutnim poremećajima u snabdijevanju energijom koje će trajati do kraja 2026. godine i značajnom daljem uništavanju infrastrukture.

“Suočavamo se sa pravim šokom – to je vjerovatno iznad onoga što možemo da zamislimo u ovom trenutku”, rekla je Lagard u intervjuu za “Ekonomist”.

Kada je riječ o vađenju nafte, rafineriji i distribuciji, ona je upozorila da je “previše već oštećeno i nema načina da se to obnovi za nekoliko mjeseci”.

Energetski šok i rast inflacije u Evropi

Razgovor sa Besentom nije njen prvi sukob sa američkim zvaničnikom ove godine, podsjeća Blumberg.

U januaru je napustila govor američkog ministra trgovine Hauarda Lutnika na Svjetskom ekonomskom forumu jer je smatrala da je njegova antievropska retorika “previše”.

Zemlje G-7 saopštile su da su spremne da preduzmu “sve neophodne mjere” kako bi “očuvale stabilnost i bezbjednost energetskog tržišta”.

Blumberg napominje da neslaganja odražavaju rastuće tenzije između SAD i Evrope usred rasta cijena energije i rizika za logistiku. Prema agenciji, inflacija u evrozoni je u martu ubrzala najbržim tempom od 2022. godine.

U saopštenju nakon video-poziva, učesnici G7 su izrazili spremnost da preduzmu sve neophodne mjere kako bi održali stabilnost i bezbjednost energetskog tržišta, a takođe su naglasili važnost koordinisane akcije za ublažavanje posljedica Zalivskog rata i zaštitu globalne ekonomske stabilnosti, napominje agencija, prenosi Tanjug.

Pomoći ćemo vam da
pronađete pravu priliku!

Želim konsultacije

Povezani članci

Mljekara Pađeni: Od hercegovačke tradicije do savremene proizvodnje mliječnih proizvoda

Iz Bileće do trpeza širom regiona i Evrope, Mljekara Pađeni gradi svoju poslovnu priču na domaćem mlijeku,…

15.10.2026 Vijesti

Šta dogovor Vašingtona i Moskve donosi vozačima u Srpskoj

Gorivo na benzinskim pumpama u Srpskoj moglo bi poskupjeti već u narednim danima, jer veleprodajne cijene dizela…

15.10.2026 Vijesti

Poreska uprava Srpske: Za tri kvartala naplaćene 3,602 milijarde maraka

Poreska uprava Republike Srpske prikupila je u prva tri kvartala ove godine 3,602 milijarde KM javnih prihoda, što je…

15.10.2026 Vijesti

Kozarska Dubica: Prinos kukuruza iznad prosjeka

Prinos na ogledu hibrida kukuruza postavljenom u Drakseniću u opštini Kozarska Dubica je nadprosječan, oko 11 tona po…

15.10.2026 Vijesti